Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Genetika

Otkriveno zašto neki ljudi ne vole svinjetinu

Da li će osoba voljeti miris pečene svinjetine ili ne određuju njezini geni, pokazala je nova studija. Također je pokazano da većina ljudi više voli meso kastriranih životinja zbog njegova slabije izraženog mirisa.

Da li će pri uživanju pečene svinjetine osjetiti ugodan ili pak neugodan miris koji podsjeća na amonijak, urin, znoj ili vaniliju, određuje tip gena u ljudi, pokazuje studija s Duke University Medical Center i norveškog University of Life Science.

Meso kastriranih mužjaka svinje sadrži znatno manje feromona nazvanog androstenon, tvar koja mesu daje karakterističan miris, odbojan dijelu ljudi.

U istraživanju su sudjelovala 23 dragovoljaca. Podijeljeni su u dvije skupine tako da su jednu činili oni koji vole miris svinjetine, a drugu oni  kojima je odbojan. Nakon toga su uzeti uzorci krvi za gensku analizu. Nađeno je da oni koji ne vole miris svinjetine imaju dvije kopije gena poznatog kao receptor za mirise (OR7D4). Oni koji vole miris svinjetine imali su samo jednu kopiju istog gena.

U nastavku su ispitanicima ponudili pečenu svinjetinu, kojoj  je naknadno dodan androstenon u količini koja se nalazi u mesu nekastriranih mužjaka. Dio ispitanika je zamijetio neugodnu promjenu u mirisu i okusu mesa, dok drugi nisu osjetili razliku.

Naravno da je uz miris u doživljaju okusu hrane uključeno više gena i drugih čimbenika. Znanstvenici ističu da bi bilo zanimljivo ispitati na sličan način ljude iz sredina gdje je uživanje u svinjetini kulturni tabu, ili pak vegetarijance.

Prema dosadašnjoj praksi u Sjevernoj Americi i Europi niska koncentracija androstenona u svinjskom mesu se postizala kemijskim kastriranjem svinja prije klanja. Međutim, to bi se moglo promijeniti u skoroj budućnosti. Novi propisi koji se pripremaju u Europskoj uniji mogli zabraniti kastraciju i time odbiti od svinjetine dosadašnje ljubitelje i promijeniti prehrambene navika u jednom dijelu populacije

Feromon androstenona se može naći i u mesu drugih mužjaka sisavaca, premda u znatno manjim količinama.

Možda će vas zanimati

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...