Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biljke i životinje

Otrov brazilske ose uništava kancerogene stanice

Ose su prikazane kao negativni insekti. Imaju bolan ubod, te nisu korisne (i slatke) kao pčele. Međutim, sad je vrijeme da se pokažu u boljem svjetlu. Njihov otrov dokazano napada stanice raka, no ne dira zdrave.

shutterstock_230523601_0

Osa izbliza (Image credits: Attila Fodemesi/Shutterstock)

Toksin u osi koji napada rak nazvan je MP1 (Polibia – MP1), a dosad je nepoznato na koji način uništava kancerogene stanice. Prema novom istraživanju, eksploatira netipične uzorke masti, ili lipida, u membranama kancerogenih stanica. Ta abnormalna raspodjela kreira slabe točke gdje toksin djeluje na lipide, što na kraju dovodi do zjapećih rupa u membrani. Te rupe dovoljno su velike da osnovne molekule, poput proteina, iscure, a stanica ne može funkcionirati bez njih.

Osa odgovorna za stvaranje tog toksina je Polybia paulista. Toksin je dosad testiran na modelima membrana i dobro proučen korištenjem širokog spektra tehnika imaginiranja. Rezultate možete vidjeti u časopisu Biophysical Journal.

NHwa6HZ

Osa, Polybia paulista, koja proizvodi toksin MP1 (Image credits: Professor Mario Palma/Sao Paulo State University)

„Terapija koja napada kompozicije lipida u staničnoj membrani bila bi potpuno nov način liječenja protiv raka. Ovo bi moglo biti korisno u razvijanju nove kombinirane terapije, gdje se koristi više lijekova istovremeno kako bi se pobijedio tumor sa strategijom napadanja različitih dijelova kancerogene stanice istovremeno”, kaže Paul Beales sa Sveučilišta Leeds i koautor istraživanja.

Kod zdravih staničnih membrana unutarnji je sloj natrpan fosfolipidima, kao i PS-ima (fosfatidilderinima) i PE-ima (fosfatdiletanolaminima). Međutim, kod kancerogenih stanica PS i PE nalaze se u vanjskom sloju stanične membrane.

Kako bi testirali različite efekte koje prisutnost PS i PE imaju na stanicu, znanstvenici su proučili kako MP1 reagira u dodiru s PE i/ili PS u modelu membrane. Prisutnost samo jednog fosfolipida imala je destruktivni efekt na stanice. PS je povećao šanse spajanja membrane s MP1 u 7 od 8 faktora. Prisutnost PE povećavala je veličinu rupa koje stvara MP1 u 20 faktora od 30.

„Te velike pore stvore se u minuti, ali su dovoljno velike da kritično važne molekule poput RNA i proteina iscure iz stanice. Dramatično povećanje preambilizacije potaknute peptidima u doticaju s PE i dimenzija pore u tim membranama zapravo je veliko iznenađenje”, kaže João Ruggiero Neto sa Sveučilišta São Paulo i koautor istraživanja.

Sljedeća faza istraživanja jest prilagodba sekvence amino kiseline MP1 kako bi vidjeli obilježja i usavršili ih. „Razumijevanje mehanizma akcije ovog peptida pomoći će u budućim istraživanjima potencijala peptida da se koristi u medicini. Kao što se dokazalo, poguban je za kancerogene stanice a ne dira zdrave u laboratoriju, te time ima potencijal sigurnosti, no potrebno je još rada kako bi se to dokazalo”, kaže Beales.

Izvor: IFLS

3 komentara

3 Comments

  1. Armin Gadžo

    11 rujna, 2015 u 8:20 pm

    idemo u brazil

    • edi vaki

      13 kolovoza, 2017 u 12:58 am

      Što reći i ispast pametan samo se da zakljućit ima potencjala u ovom i vjerujem da nema ni jedne bolesti koja se ne može izljećiti samo treba imat volju to postić.

  2. Snježana Pejić

    12 rujna, 2015 u 4:04 am

    al tko prezivi njen otrov 🙂

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Amazonska osa ima ogromni žalac

Biljke i životinje

Druge životinje redom ugibaju pri pokušajima

Biljke i životinje

Od ovoga ne želite praviti salatu. Baš kao što smo se prije bili dotaknuli smrtonosnih životinja, ne bi bilo pošteno da zanemarimo biljke. Krenimo:...

Kemija

Kad bismo vas upitali da nabrojite pet najopasnijih otrova na svijetu vjerojatno bi se na vašoj liti našli cijanid, arsen ili strihnin, no neki...

Oglašavanje