Kao što je poznato, klasične zemljopisne karte svijeta i nisu baš precizne kad je u pitanju odnos veličina pojedinih kopnenih masa, gdje su one bliže polovima puno veće nego što je to slučaj u stvarnosti.
Jedan od najboljih primjera takve karte je tzv. Mercatorova projekcija, nazvana po nizozemskom geografu Gerardusu Mercatoru koji ju je osmislio još davne 1569. godine, a koja danas visi u gotovo svakoj školskoj učionici. Iako je navedena izvrsno pomagalo za potrebe navigacije, njena najveća mana su čudni odnosi veličina, gdje najbolji primjer predstavlja odnos Grenlanda i Afrike, koji su na karti gotovo iste veličine, dok je u stvarnosti Afrika površinom veća čak 14 puta.
Kako bi otklonio navedeni nedostatak, japanski dizajner Hajime Narukawa konstruirao je potpuno novu kartu, zvanu AuthaGraph, koja umnogome simulira odnos veličina viđen na globusu. I dok su na klasičnim kartama u odnos obično stavljene Europa i Afrika nasuprot Sjeverne i Južne Amerike, na Narukawinoj karti ističe se odnos između Azije i Sjeverne Amerike, a što umnogome poboljšava međusobne omjere veličina.
FOTO: AutaGraph
Narukawa je za dizajn spomenute karte nagrađen najvećim japanskim priznanjem iz područja dizajna, a o genijalnosti navedene svjedoči i način izrade, gdje je globus u prvom koraku razdijelio na 96 jednakih sektora, koje je potom prebacio na plohe piramide, te navedene izrezao i slaganjem dobio završnu inačicu karte. Upravo je uvođenjem međukoraka u dobivanju karte iz prvotnog oblika globusa, Narukawa uspio zadržati pravilne odnosa mora i kopna.
FOTO: AutaGraph
„Ovom metodom izrade karte moguće je prebaciti površinu sfere na površinu pravokutnog tijela, baš kao što je slučaj i s kartom svijeta, a uz zadržavanje pravilnih proporcija. AutaGraph vjerno prikazuje sve oceane i kontinente, uključivo i zanemarenu Antarktiku. Dotična se odlično uklapa u pravokutni predložak, bez ikakvih prekida. Stoga AutaGraph karta svijeta pruža iznimno točan pogled na naš planet“, otkrio je Narukawa.
FOTO: AutaGraph
Naravno, i ovakva karta ima svojih mana, koje se u prvom redu očituje u činjenici što sjever nije na vrhu navedene pa stoga i nije baš najpogodnija za potrebe navigacije. Toga je svjestan i njen autor, koji je obećao raditi na njenom daljnjem usavršavanju, a u cilju dobivanja potpuno realne karte svijeta.
