Trumpova odluka o povlačenju SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma dolazi nakon najtoplije godine u povijesti (2016.) otkako je mjerenja, a ni prognoze za ovu tekuću nisu optimistične. Sveukupno, planet Zemlja se zagrijao 1,26 stupnjeva Celzijevih.
“Ne postoji način da zaustavimo globalno zatopljenje”, objašnjava stručnjak za klimatske promjene NASA-inog Goddard instituta za svemirske studije Gavin Schmidt, “sve je duboko ukorijenjeno u klimatski sustav. To znači čak i da emisije ugljičnog dioksida zaustavimo sutra na nulu, klimatske promjene bi se odvijale i dalje stoljećima. Kao što znamo, nema govora da se štetne emisije zaustave sutra. Ključna stvar je usporiti klimatske promjene toliko kako bismo bili sigurni da ćemo im se moći prilagoditi što bezbolnije.“
Schmidt je objasnio kako će Zemlja izgledati za 100 godina, u najboljem slučaju. “Mislim da je cilj od 1,5 stupnjeva izvan dosega kao dugoročni cilj”. Procijenio je da ćemo tu granicu dosegnuti do 2030. godine.
Prosječna temperatura ipak ne daje cjelovitu sliku o klimatskim promjenama. Temperaturne anomalije, ili devijacije temperatura određenog područja, mahnito će divljati. Dobar primjer je zapažen na Arktiku prošle godine kad je u zimi bilo temperature u plusu. Takve i slične abnormalnosti će biti učestalije. Ledeni pokrivač Grenlanda bi do 2050. tijekom ljeta mogao potpuno nestati.
Oceani su na putu da porastu 60 do 90 cm do 2100. To bi moglo razmjestiti do 4 milijuna ljudi. Oceani inače apsorbiraju oko trećinu ugljičnog dioksida iz atmosfere što potiče njihovo zagrijavanje i kiselost. I koraljni grebeni su u opasnosti.
Čak i da ograničimo emisije, ljeta u tropima imat će 50 posto više ekstremno vrućih dana, a u sjevernijim predjelima 10 do 20 posto. Također, ekstremne suše prijete područjima preko 40 posto planeta – što je dvostruko više nego danas. Ne smijemo zaboraviti ni velike količine oluja, požara i toplinskih udara, to će biti uobičajeno na meniju od 2070. pa nadalje.
„U ovom trenutku stojimo na rubu ponora“, poručuje Schmidt. „Do 2100. godine planet će biti između malo toplijeg i puno toplijeg za razliku od danas. Ta razlika između malo i puno toplijeg se broji u milijunima spašenih ljudskih života“.
