Ljudi su navikli razmišljati o biljkama kao o organizmima koji stoje nepomično i koriste energiju sunčevog zračenja kao izvor energije za sintezu hrane.
S druge strane životinje vidimo kao bića koja se kreću i hrane drugim organizmima kako bi zadržali energiju i održale se na životu.
Unatoč tome mnogi organizmi dovode u pitanje takvu klasifikaciju. Venus flytrap poznatija kao biljka mesožderka se hrani drugim organizmima. Iako je biljka neki njezini dijelovi se pomiču brže od animalnog plijena kojim se hrani.
Isto se tako mnoge životinje ne kreću već žive prikovane za tlo većinu svog života poput spužvi, koralja, školjki i sl.
Iako njih možemo vrlo lako klasificirati, na Zemlji postoje organizmi čija je priroda puno kompleksnija.
Ovo su neka od najneobičnijih živih bića koja prkose standardnim klasifikacijama.
Morzugva ili Hungry sea anemones
Foto: Shutterstock
Tehnički gledano, moruzgve su životinje koje izgledaju poput biljaka. Čak je i sam Aristotel koji je napravio jedan od prvih sustava za kategorizaciju organizama bio zaintrigiran njima. On je moruzgve klasificirao kao organizme koji nose karakteristike životinje i biljke.
Ipak, moruzgve spadaju pod životinje. Naime one se kreću te se hrane drugim organizmima koje zarobe sa svojim ticalima te spadaju pod grupu životinja pod koje stavljamo i meduze.
Zanimljivo je kako njihov živčani sustav ima neke sličnosti s ljudskim iako nam je anatomija potpuno različita.
Savršen primjer konvergentne evolucije vidimo u tome što se nesrodni organizmi na sličan način adaptiraju. U ovom slučaju životinja koja izgleda kao biljka imitira biljku koja se hrani kao životinja – biljku mesožderku.
Zeleni morski puž ili Leafy sea slug
Izvor: Boredpanda.com
Morski puževi svojim metabolizmom proizvode najrašireniji oblik klorofila, zelenoga pigmenta kojim biljke love Sunčevu energiju. Taj puž nije simbiotička životinja koja na sebe privlači alge radi zajedničkoga života kao što su koralji, nego je u evoluciji mutirao tako da su mu se u životinjske gene ugradili specijalizirani geni biljaka.
Stanice mu proizvode vlastite kloroplaste. I u toj je kombinaciji gena veoma uspješan.
“Pomalo djeluje kao rezultat sažimanja životinje i biljke, što je gotovo nevjerojatno”, rekao je zoolog beskralježnjaka John Zardus iz Citadela u Južnoj Karolini.
Šume kelpa i alge
Foto: Greenwichdiving.com
Alge su podvodni organizmi koje se često smatra jednostaničnim oblikom života te ih nalazimo u raznim spektrima boja. Ipak postoje i višestanične alge koji puno više liče na biljke koje susrećemo na kopnu iako su evoluirali odvojeno. Oboje su nepomične i koriste se fotosintezom.
Isto tako šume kelpa iako fizičkim izgledom veoma podsjećaju na šume na kopnu, nisu povezane s istima.
Divovske gljive ili Town-sized mushrooms
Foto: theconversation.com
Gljive tretiramo kao povrće, a one su zapravo puno bliže životinjama nego biljkama. Unatoč tome što baš kao i biljke se ne kreću s druge strane ne koriste ni fotosintezu.
Za razliku od drugih biljaka one energiju dobivaju od drugih organizama.
Ipak, one ne love svoj plijen nego rastu na njemu (tlo, drveće, mrtve životinje, kruh…). S obzirom na blisku povezanost sa životinjama, konzumiranje gljive u hamburgeru je puno bliže konzumaciji mesa nego konzumaciji veganskih zamjena.
Čak i rastom gljive mogu nadmašiti bilo koju biljku ili životinju. Iako sadrže na prvi pogled puno individualnih glava, sve do jedne su povezane u jedan organizam ispod površine. Naprimjer, Medenjača ili Armillaria može narasti do 35 000 tona i živjeti do čak 2 400 godina.
Priroda je različita, prekrasna ali i komplicirana i oduvijek odbija jednostavne definicije.
