Iako je Jurassic park fantazija, a DNK tehnike korištene u romanima Michaela Crichtona i filmovima Stevena Spielberga nisu moguće – znanstvenici vjeruju kako mogu u život vratiti izumrlu pticu.
Credit: Mauricio Antón [CC-BY-2.5 (http://creativecommons.org/licenses/by/2.5)], via Wikimedia Commons
Za svoj prvi projekt oživljavanja, američka inicijativa Revive & Restore odabrala je sjevernoameričkog goluba putnika koji je izumro davne 1914. godine. Inicijativa nastoji oživiti izumrle životinje te utvrditi etička načela koja bi se primjenjivala na tom području.
Dok bi projekti oživljavanja Tasmanijskog tigra, kalifornijskog kondora ili mamuta vjerojatno bili zanimljiviji, oživljavanje goluba mogla bi biti prekretnica u oživljavanju vrsta.
Populacija goluba putnika smanjila se s nekoliko milijardi na nulu u samo jednom stoljeću, no postoje stotine sačuvanih uzoraka goluba iz kojih je moguće izvući DNK. Prvi korak bio bi sekvencioniranje DNK najbližeg živućeg rođaka životinje, a to je u ovom slučaju golub trakastog repa (band-tailed pigeon).
Zagovaratelji oživljavanja vrsta na konferenciji TEDx u Washingtonu ovog petka kazali su kako je ovaj projekt održiv, pozivajući se na nedavni eksperiment u Španjolskoj u kojem je planinska koza (Pyrenean ibex) koja je izumrla prije više od deset godina klonirana i ponovno vraćena u život – doduše samo na nekoliko minuta, prije nego je umrla zbog poteškoća u disanju.
Pitanje koje se nameće je – smijemo li izigravati Boga oživljavajući izumrle vrste?
“Oživljavamo životinje kako bismo sačuvali biološku raznolikost, obnovili ekosustav i kako bismo ispravili štetu koju su ljudi napravili u prošlosti”, rekla je izvršna direktorica Revive & Restorea, Ryan Phelan. “Nismo li se igrali Boga i kada smo životinje doveli na rub izumiranja? Igramo se s prirodom tisućama godina – pogledajmo samo uzgoj konja ili pasa. Brz razvoj genomske tehnologije nam omogućava da rekonstruiramo genome izumrlih životinja koristeći njihove sačuvane uzorke.”
Revive & Restore surađuje sa znanstvenicima diljem svijeta kako bi stvorili listu životinja koje bi se mogle oživiti i kako bi ustanovili najpraktičnije načine za to.
Izumiranje nije mala stvar. Izložba u londonskom Natural History Museum pod nazivom “Extinction: Not the End of the World?” ide toliko daleko da otvara pitanje hoće li čovječanstvo uništiti samo sebe te naglašava da je izumiranje “sastavni i prirodni dio života na Zemlji”, a današnje životinje i biljke ne bi postojale da toga nije bilo.
Phelan smatra da oživljavanje vrsta ima isti cilj kao i njihovo očuvanje.
“Glavni cilj očuvanja vrsta je zaštititi one živuće, ugrožene životinje, a oživljavanjem bi se spriječila opasnost od njihova izumiranja. Ipak, oživljavanje ne smije biti shvaćeno kao zamjena za očuvanje budući da bi oživljavanje vrsta moglo potrajati desetljećima, ako ne i stoljećima.”
Unatoč potencijalnim koristima oživljavanja vrsta, World Wide Fund for Nature (WWF) smatra kako se treba usredotočiti na spašavanje vrsta koje su trenutno ugrožene.
“Iako je oživljavanje zanimljiva metoda, važno je zapamtiti da ju uzimamo u obzir samo zato što nismo uspjeli očuvati prirodu”, rekao je Glyn Davies iz WWF-a. “Puno je važnije spasiti vrste koje su zdrave i koje nastanjuju naš planet, a to je i puno jeftinije od oživljavanja vrsta.”
Transparentnost djelovanja i etika ključ su uspjeha, tvrde iz Revive & Restore.
“Projekt oživljavanja neće biti ishitren i nepromišljen”, rekla je Phelan. “Potrebno je prvo istražiti potencijalne kandidate za oživljavanje, a tek onda ući u laboratorij i ‘baciti’ se na kloniranje. Nakon što ih oživimo, životinje ćemo uzgajati u zatočeništvu. Rastuću populaciju potom ćemo preseliti na izoliranu, karantensku lokaciju gdje ćemo ih proučavati i analizirati. Morat ćemo dobiti i dozvolu regulatornih agencija prije nego što životinje pustimo u divljinu.”
Iako nas čekaju godine prije nego što ćemo mamute moći vidjeti u zoološkim vrtovima s kloniranim životinjama, Phelan smatra da nas očekuje velik napredak na ovom području.
“Nastavljamo raditi na projektu oživljavanja koji brzo napreduje i smatram da će oživljavanje vrsta uskoro postati samostalna znanstvena disciplina.”
Izvor: Metro
