Odvojeni palčevi praljudima su dali veliku evolucijsku prednost omogućujući im da pomoću njih lakše rukuju alatima. U novije vrijeme ti palčevi omogućavaju ljudima da lakše tipkaju na zaslonima pametnih telefona i drugih uređaja osjetljivih na dodir. Nova studija objavljena u časopisu Current Biology otkrila je da taj rašireni oblik komunikacije zapravo mijenja način na koji komuniciraju mozak i palčevi, pokazujući „plastičnost” ljudskog mozga.
„Bio sam jako iznenađen intenzitetom promjena nastalih uslijed korištenja pametnih telefona. Zaprepastilo me koliko individualnih promjena u moždanim signalima povezanima s korištenjem palčeva i jagodica ostalih prstiju može biti jednostavno objašnjeno uvidom u zapise korištenja pametnih telefona”, rekao je Arko Ghosh sa Sveučilišta u Zurichu.
Ghosh i njegov tim upravo je činjenica da veliki broj ljudi danas koristi palčeve, ali i jagodice ostalih prstiju na potpuno novi način koji nikada prije nije zabilježen u ljudskoj povijesti, inspirirala da započnu novo istraživanje. Takvim načinom komunikacije ljudi se služe svakodnevno, i po nekoliko sati, a to je ogromna količina vremena provedenog u ponavljanju istih pokreta. „Mislim da prvo moramo procijeniti koliko su česti takvi osobni digitalni uređaji i koliko ih često ljudi koriste. Za nas neuroznanstvenike to znači da digitalna povijest koju nosimo u našim džepovima posjeduje ogromnu količinu informacija o tome kako ćemo koristiti naše prste”, objašnjava Ghosh.
Iako su provedena opsežna istraživanja o tome kako igranje video igara može utjecati na „plastičnost” mozga ili kako glazba može utjecati na mozak onih koji se njome bave profesionalno, dosada nije bilo sličnih istraživanja o taktilnom utjecaju ekrana na dodir na prosječnu osobu. Istraživanje je potpomognuto činjenicom da pametni telefoni sudionika ove studije pružaju cjelokupnu povijest aktivnosti tijekom svakoga dana, vodeći tako evidenciju o učestalosti njihova korištenja. Ispitanici su praćeni putem EEG-a koji je bilježio aktivnost mozga povezanu s korištenjem pametnih telefona, a najčešće su koristili palčeve, zatim kažiprst te srednji prst.
Istraživači su otkrili da je mozak jako osjetljiv na brojke koje su uključene u svakodnevno korištenje pametnih telefona. U usporedbi s ljudima koji ne koriste pametne telefone, oni koji ih koriste imaju veće impulse aktivnosti u područjima mozga povezanima s palčevima i jagodicama ostalih prstiju. Što se češće pametni telefon koristi, to je veća razina aktivnosti. Autori zbog toga pretpostavljaju da korteksnu senzornu obradu kontinuirano oblikuju osobni digitalni uređaji poput pametnih telefona.
Naravno, potvrđena je i prisutnost ozljeda nastalih uslijed prekomjernog korištenja pametnih telefona, poput sindroma karpalnog tunela, što znači da nije baš svešto je povezano s novim tehnologijama dobra stvar. Utjecaj takvog načina komunikacije neupitno će biti uzrokom budućih ozljeda. No, potrebno je provesti i dodatne studije koje bi utvrdile utječe li vrsta aktivnosti koje se izvode na pametnim telefonima i na stupanj moždane aktivnosti.
