Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Astronomija

Patuljaste galaksije formirale prsten oko Andromede

Novootkriveni oblak patuljastih galaksija koje „plešu“ oko Andromede u potpunosti je zbunio znanstvenike, javlja ScienceAlert. Malene galaksije nalaze se u neposrednoj blizini našega kozmičkog susjeda te su formirale specifičan prsten u kojemu u relativno pravilnim intervalima cirkuliraju oko Andromede – pojava je to još nezabilježena u astronomiji.

Međunarodna skupina astronoma, koja je otkrila ovu specifičnu „koreografiju“ Andromedinih manjih susjeda, u potpunosti je zbunjena, a ne radi se ni o kakvim amaterima, već redom priznatim stručnjacima na ovome polju – profesoru Geraintu Lewisz sa Sveučilišta u Sydneyku, Anthonyju Connu, doktorantu na Sveučilištu Macquaire i dr. Dougalu Mackeyu s australskog Nacionalnoga sveučilišta.

Otkriće ove trojice astronoma, objavljeno u prestižnom časopisu Nature, predstavlja priličan izazov onome što se do sada smatralo uvriježenim i normalnim kada razmišljamo o tome kako se galaksije formiraju i kako evoluiraju.

Ono što je iznenađujuće u zapažanjima gore spomenutih astronoma jest to da je otprilike polovica od trideset Andromedinih patuljastih galaksija-satelita formiralo specifičan obruč oko ove galaksije koja se, u svemirskim terminima, nalazi tik do naše galaksije – Mliječne staze.

„Astronomi proučavaju Andromedu još otkad su je perzijski znanstvenici otkrili prije više od tisuću godina. No, tek u protekloj dekadi uspjeli smo pobliže upoznati ovu veliku galaksiju i to uz pomoć Pan-Andromeda arheološkoga istraživanja“, kaže profesor Geraint Lewis, jedan od glavnih autora članka objavljenoga u časopisu Nature.

„Kada smo pregledali patuljaste galaksije koje okružuju Andromedu, očekivali smo da ćemo pronaći ono što uvijek pronađemo u takvim situacijama – galaksije koje lete uokolo bez ikakvoga reda,  poput uznemirenih pčela oko košnice“, kaže Lewis i nastavlja: „Umjesto toga, na naše smo zaprepaštenje uočili Andromedine galaksije-satelite, koje su formirali relativno gust oblak, više od milijun svjetlosnih godina u velik promjeru, ali tek 30 tisuća svjetlosnih godina „debeo“. Nakon pomnijih promatranja postalo nam je jasno – ove galaksije formirale su prsten oko Andromede. Za nas je to bilo nevjerojatno otkriće. Šanse da se takvo nešto dogodi sasvim slučajno ravne su nuli. No, za sada nemamo objašnjenje ove pojave i sve što možemo reći jest da situacija izgleda uistinu čudno.“

„Pan-Andromeda arheološko istraživanje (the PanAndromeda Archaeological Survey – PAndAS) veliki je znanstveni projekt tijekom kojega se u periodu od 2008. godine do 2011. godine uz pomoć Kanada-Francuska-Havaji teleskopa (smještenoga na vulkanu Mauna Kea na lokaciji Big Island na Havajima) promatrala Andromeda i njena „bliža“ okolina. „Sada kada konačno imamo priliku pomnije proučiti ono što smo tada zabilježili, možemo složiti prvu pravu panoramsku sliku našega prvog svemirskog suputnika“, objašnjava profesor Lewis.

Za velike galaksije poput Andromede i naše Mliječne staze već odavno je poznato da ih „prate“ manje galaksije-sateliti. Ove malene galaksije, koje su generalno barem nekoliko stotina tisuća puta manje od svojih „bliještećih“ susjeda, u pravilu su slijedile putanje neovisne jedna o drugoj. Drugim riječima, znalo se da takve galaksije orbitiraju oko većih, ali se sve do sada mislilo kako ne postoji nikakav obrazac kojim bi se takva kretanja mogla suvislo objasniti pa čak i predvidjeti.

Već nekoliko desetljeća astronomi su koristili računalne modele kako bi patuljaste galaksije-sateliti trebale „putovati“ oko velikih galaksija i svaki put su došli do istoga zaključka – ne postoji nikakav obrazac, što znači da su malene galaksije jednostavno „razbacane“ uokolo te svaka od njih djeluje u potpunosti neovisno o drugima. Nikad, ili barem nikada do sada, nisu primijećene galaksije-sateliti koje su formirale prsten te, barem na prvi pogled, oko velike galaksije orbitiraju u prividnome redu.

„Sada kada znamo da većina ovih malenih galaksija oko Andromede formira disk, izgledno je da postoji nešto u povijesti ovih galaksija što ih je natjeralo da se ponašaju na takav način. Radi se o nekome specifičnom događaju u trenutcima nastanka galaksija ili o nekome događaju koji je značajno utjecao na njihov razvoj. Tako koherentna struktura koju su formirale ne može biti slučajna“, kaže Lewis.

Doktorant Anthon Conn, čiji se rad pokazao ključnim za ovaj neobičan i vrijedan pronalazak, komentirao je otkriće sljedećim riječima: „Bilo je veoma uzbudljivo što je upravo moj rad otkrio tako čudnovatu strukturu galaksija. Nakon što smo dobili rezultate, svi smo se gledali u čudu pitajući se što to sve zapravo znači.“

U prošlosti su postojale izvjesne ideje o sličnome prstenu patuljastih galaksija-satelita koje kruže oko naše Mliječne staze, a nekim astronomima su upravo ove čudnovate pojave bile nepobitan dokaz pri argumentiranju stava kako još uvijek znamo veoma malo toga o samoj prirodi svemira.

„Trenutno ne znamo u kojem smjeru će nas ovo otkriće odvesti, ali siguran sam da će to biti uzbudljivo putovanje“, za kraj je izjavio dr. Rodrigo Ibata s Astronomskoga opservatorija u Strasbourgu, glavni autor čitavoga istraživanja.

Izvor: University of Sidney

1 komentar

1 komentar

  1. Marko Jurković

    15 siječnja, 2013 u 8:04 pm

    7of9

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Astronomija

Oko 2000 svjetlosnih godina udaljena od Zemlje, postoji zvijezda koja se kreće prema rubu Mliječne staze. Ova zvijezda, poznata kao LP 40-365, jedna je...

Svemir

Spomenuta studija bila je globalna suradnja NASA-inih znanstvenika koji su radili na misiji Kepler i istraživača iz međunarodnih agencija u rasponu od Brazila do...

Svemir

Astronomi su otkrili crnu rupu u Mliječnoj stazi toliko veliku da dovodi u pitanje postojeće modele razvoja zvijezda, objavili su u četvrtak znanstvenici. LB-1...

Svemir

Maknite se od gradskih svjetala, pogledaj gore i vidjet ćeš jedno od čuda noćnog neba – sjajne oblake zvijezda koje čine galaksiju pod nazivom...

Oglašavanje