Connect with us

Znanost

Foto: James Morgan

Na rubu znanosti

Pleme Bajau je evoluiralo zbog boravka pod vodom

Sentinelci nisu jedini misteriozan narod na svijetu

Djeca im bez pomagala kristalno jasno vide do dubine od 25 metara, a slezena im je neobično velika zbog puno ronjenja na dah. Upoznajte pleme Bajau, morske nomade.

Rezultati studije objavljeni u časopisu Cell pokazali su nešto zanimljivo. Ljudski organizam se može fizički i genetički prilagoditi ronjenju na dah zbog povećane slezene. Živući dokaz toga su pripadnici malajskoga plemena Bajau Laut, koji žive blizu otoka Bornea.

Morski nomadi

Oko 60% vremena provode na moru. Plove čamcima danju i noću, rone i konzumiraju puno ribe. Žive na samostalno izrađenim barkama i sve što im treba nose sa sobom na more. Na obali su samo da trguju ribom ili poprave plovila.

Osim neobičnog vida pod vodom, odrasli članovi plemena mogu na dah zaroniti i do 70 metara. Pritom su oboružani samo drvenom maskom za oči i kopljem za ulov ribe. Povećana slezena je ta prilagodba koja im omogućuje takve zarone.



Foto: Melissa Llardo

Znanstvenici tvrde kako je to prvi pokazatelj genetičke prilagodbe viđen kod suvremenih ljudi. U ovom slučaju pleme prakticira slobodno ronjenje na dah već više od 1000 godina.

Tajanstvena slezena

Američka znanstvenica dr. Melissa Ilardo je u posjetu plemenu ultrazvučnim aparatom pregledala slezenu 59 Bajau pripadnika. Rezultate je usporedila s ultrazvučnom snimkom 34 pripadnika susjednog plemena. Ustanovila je kako je slezena pripadnika Bajaua bila za 50% veća.

Povećana slezena morskim nomadima priskrbljuje 10% više krvnih stanica nego “običnim smrtnicima”. Zato mogu ostati i dulje vremena pod vodom.

“Sve što smo doznali pokazuje koliko nam je bitno i vrijedno urođeničko stanovništvo koje živi u ekstremnim životnim uvjetima “, tvrdi koautor studije Eske Willerslev. On je profesor na Sveučilištu u Copenhagenu.

Ovo istraživanje bi u budućnosti moglo pomoći znanstvenicima da shvate kako organizam reagira na akutnu hipoksiju. Razumjeti gubitak kisika u raznim situacijama bi bilo važno, bilo da je u pitanju ronjenje na dah, uspinjanje na velike visine ili operativni zahvat i bolest pluća.

Foto: Papa Annur

Negdje, nešto nevjerojatno čeka da bude otkriveno.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Na rubu znanosti

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh