Sunčev sustav mjesto je u kojem živimo. Napučeno je neobičnim planetima, mjesecima i fenomenima koje ne možemo objasniti niti uz najbujniju maštu. Stvari koje smo otkrili pomoću sondi poslanih u svemir – kao što su ledeni vulkani na Plutonu – ostavljaju bez riječi, dok još mnoge tajne tek čekaju da ih pogledaju znatiželjne ljudske oči. Space.com pozabavio se ovim pojavama, a mi vam prenosimo najzanimljivije među njima.
Uran se valja kroz svemir
Iako na prvu djeluje kao samo još jedna kugla plina u svemiru, Uran je zapravo vrlo čudan svijet. Za razliku od ostalih planeta sustava čija je os vrtnje okomita u odnosu na putanju oko Sunca, njegova je gotovo paralelna s istom. Zato promatračima izgleda da se Uran valja kroz svemir. Nije jasno zašto je to slučaj, a jedna od teorija kaže kako se Uran u dalekoj prošlosti sudario s tijelom veličine Zemlje – ili više manjih tijela iz istog smjera – što ga je doslovno bacilo na leđa.
Vulkanska aktivnost na Ilji
Iako tek nešto malo veći od našeg Mjeseca, Jupiterov mjesec Ilja sa svojih 400 aktivnih vulkana geološki je najaktivnije tijelo u sunčevu sustavu. Razlog ekstremnom vuklanizmu je gravitacijski utjecaj Jupitera, Europe i Ganimeda, koji stalno rastežu i sabijaju maleni mjesec.
Na Marsu se nalazi najveći vulkan i najveći kanjon u sustavu
Iako je Mars danas mrtav svijet, nekoć je bio vrlo živo mjesto koje je uključivalo rijeke, jezera i aktivne vulkane. Olympus Mons ne samo da je najveći na Marsu, nego najveći uopće – visinom od 25 kilometara tri puta je veći od Mt. Everesta, najviše planine na Zemlji.
Ondje se također nalazi i najveći kanjon imena Vallis Marineris. Iako se dužinom od 4.000 kilometara može približno usporediti sa širinom sjevernoameričkog kontitenta, njegov nastanak još uvijek je tajna.
Voda je posvuda
Dugo se smatralo kako je voda vrlo rijetka pojava u svemiru i da je njeno postojanje na Zemlji splet neobičnih okolnosti. Aktualna istraživanja pokazala su da smo je, čini se, tražili na krivim mjestima. Zahvaljujući sve većem broju sondi koje šaljemo u svemir otkrilo se kako je voda – u obliku leda, dakako – vrlo uobičajena pojava. Ima je u kraterima na Mjesecu i Merkuru, na Marsovim polovima, na Ceresu, na mjesecima Europi i Enkeladu, a voda je također temeljna gradivna tvar kometa i asteroida.
Posjetili smo svaki planet sustava
Svemirsko doba počelo je lansiranjem Sputnjika 1957. godine, a od tada smo zaista duboko zagazili u neistražena prostranstva. Svemirske su sonde posjetile sve planete sustava – Merkur, Veneru, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun, kao i patuljaste planete Pluton i Ceres.
Vjerojatno postoji život izvan Zemlje
…I to ne svjetlosnim godinama daleko, nego u najbližem susjedstvu. Otkrićem mikroorganizama koji žive u ekstremnim uvjetima kao što su podvodni vulkanski otvori ili vječni led, otvorilo se mjesto spekulacijama kako je moguće da slični organizmi žive i izvan Zemlje.
Postoje snažne indicije kako mjeseci Europa i Enkelad imaju oceane vode ispod ledene površine, stoga su vrlo izgledni kandidati za postojanje života. Među takve se ubraja i Mars, zbog čega se prilikom slanja sondi na Crveni planet svaka od njih pažljivo sterilizira kako ne bi naškodila eventualnim organizmima.
Pluton ima čudesnu atmosferu
NASA-ina sonda New Horizons, koja je 2015. godine projurila pokraj Plutona, otkrila je kako je ovaj svijet iznimno dinamičan i vrlo vjerojatno geološki aktivan. Tone dušika svakoga sata s njegove površine bježe u svemir, zbog čega ima neobičnu, dvadeset slojeva debelu atmosferu. Vremenske prilike ondje su također stani-pani; Zemljina atmosfera, primjerice, ima tek jedan kemijski spoj koji mijenja agregatno stanje (voda), dok ih Pluton ima čak tri: ugljikov monoksid, metan i dušik. Atmosfera mu se, inače, smrzne i padne na tlo kad je u afelu, a živne čim se približi Suncu.
Prstenovi su česta pojava
Iako su Saturnovi prstenovi čuveni po svojoj ljepoti i poznati još otkad je Galilej pogledao kroz teleskop, oni nisu jedini takvi u našem sustavu. Jupiter, Uran i Neptun također imaju sustav prstenova, mada su kudikamo skromniji no što je to Saturnov.
Zapravo, prstenovi nisu ekskluzivno pravo planeta; otkriven je i jedan asteroid oko kojeg postoje skromni, no ipak vidljivi prstenovi.
Smanjuje se Jupiterova velika crvena točka
Osim što je najveći planet, Jupiter je ponosni vlasnik i najveće oluje u sustavu, poznate Velike crvene točke. Za nju se zna još od 17. stoljeća, a posljednja mjerenja teleskopima pokazuju da se rapidno smanjuje. Zašto se to događa i kako je uopće nastala, ne zna nitko.
Na rubu sunčeva sustava krije se još jedan planet
Promatrajući nebeska tijela u orbitama daleko iza Neptunove, astronomi su primijetili neobične promjene u njihovu kretanju. Temeljem matematičkih izračuna i simulacija zaključeno je kako ondje postoji planet nekoliko puta veći od Zemlje. I ne samo da utječe na objekte Kuiperova pojasa; Izgleda kako to još neotkriveno nebesko tijelo odgovorno i za nagib osi vrtnje Sunca od 6 stupnjeva.
Titan ima ciklus kruženja tekućine
Hidrološki ciklus pojava je svojstvena Zemlji; to je stalni proces kruženja vode u svim agregatnim stanjima između tla, atmosfere i mora.
Nešto slično se događa i na Titanu, samo što se ondje ne radi o vodi, nego o metanu i etanu. Oni na Zemlji postoje u obliku plina, no na Titanu je toliko studeno, da su ondje promijenili agregatno stanje i ponašaju se slično kao voda na našem planetu.
Na Saturnu divlja heksagonalna oluja
U svom upornom kruženju oko Saturna, sonda Cassini otkrila je kako njegovom sjevernom hemisferom divlja oluja heksagonalnog oblika. U nekim aspektima sličan uraganima na Zemlji, ondje se nalazi najmanje nekoliko desetljeća, ako ne i stoljeća.
