Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Bakterije i virusi

Poljski znanstvenik: Otkrili smo enzim života koronavirusa

Zahvaljujući poljsko-njemačkoj suradnji, samo tri mjeseca nakon izbijanja svjetske pandemije znanstvenici iz Wroclawa pronašli su enzim koji je odgovoran za preživljavanje virusa SARS-CoV-2, piše AlJazeera.

“Naši podaci su sigurni 100 posto. Našli smo slabu točku virusa. Najbitnije je da svi mogu ovo koristiti odmah”, kaže Marcin Drag, znanstvenik i profesor na Politehnici u Wroclawu, gradu na jugozapadu Poljske, koji je sa svojim timom obznanio tu vijest na znanstvenim forumima.

Iako nije bilo vremena za tzv. peer review, proces u kojem drugi znanstvenici iznose mišljenje o radovima kolega kako bi se potvrdila točnost, Drag nije htio čekati, niti ulaziti u procese patentiranja svojih otkrića.

“Naše rezultate smo odmah objavili. Nismo ih ni htjeli patentirati jer ovo nije vrijeme za to. Svatko ih može koristiti, jer je situacija previše ozbiljna.”, kaže Drag, cijenjeni profesor ne samo u svojoj domovini nego i van nje. Trenutno ostvaruje suradnju s više od 30 znanstvenih grupa širom svijeta, uključujući i grupu iz Genentecha, američke farmaceutske tvrtke, koja se trenutno smatra najnaprednijom na svijetu.

Poljsko-njemačka suradnja

No, uspjeh ne bi bio moguć bez suradnje s njemačkim kolegom i vrsnim virologom Rolfom Hildenfelgom, koji je osobno donio materijal za istraživanje u Wroclaw. U znanstvenom svijetu Drag i njegov tim su poznati po tome što su stvorili knjižnicu, jedinstvenu na svijetu, koja sadrži više od 100 proteolitičkih enzima, koji vrše katalitičke funkcije i nalaze se u svim živim organizmima.

“Ovo je najnaprednija knjižnica na svijetu”, tvrdi Drag. Zajedno sa suradnicima bavi se proteolitičkim enzimima, zapravo proteazama već 15 godina. Znanstvenik je u Wroclawu stvorio unikatnu knjižnicu proteaza i istraživanjima upravo tog tipa podredio je cijeli laboratorij lokalnog fakulteta.

“Trenutno imamo više od 100 takvih proteaza, imamo puno raznih radova na tu temu i mnoštvo suradnji. Samo ih ja u ovom trenutku imam 30 po cijelom svijetu”, kaže.

Suradnja s Hildenfelgom, dodaje, zapravo je posebna i odvija se izuzetno dobro već četiri godine.

Odlična mutacija

Drag tvrdi da se COVID-19, za razliku od virusa koji se širio tijekom epidemije 2002., puno lakše prenosi.

“Ovo je odlična mutacija. On je doslovno uspio, ako mogu to tako reći. Mislim da će ostati s nama dok ne smislimo cjepivo. Sumnjam da će se sam ugasiti. Vidimo već polako da ga ne ubija ni viša temperatura”, kaže Drag.

“Ovaj enzim je već poznat znanosti, ali bilo je na tisuće ključeva u kombinacijama. Mi smo našli taj jedan. Zaustavljanje ovog enzima podrazumijeva smrt virusa”, tvrdi znanstvenik.

Drag smatra da se njegovo otkriće može koristiti na nekoliko načina: kod izrađivanja brzih testova na COVID-19, traženja lijekova protiv koronavirusa, što će ipak dosta dugo potrajati, te kod istraživanja postojećih lijekova za koje se smatra da mogu pomoći u kombinaciji s drugim lijekovima u borbi protiv bolesti COVID-19.

Cjepivo tek sljedeće godine

Agata Bloswick, farmaceutkinja i direktorica u firmi Covance, koja ima više od 12 godina iskustva u koordinaciji kliničkih testova i izrade lijekova u više od 40 zemalja, kaže da je svako otkriće kod osnovnih istraživanja bitno, ali to još ne podrazumijeva brzo pronalaženje lijeka.

“Osnovna istraživanja su uvijek prijelomna i bitna, a hoće li će ovo nama pomoći u pronalaženju lijeka ne znam. U ovom trenutku (istraživanja u vezi s bolešću COVID-19) gledam 50 do 60 lijekova koji bi se mogli kombinirati protiv bolesti COVID-19”, kaže Bloswick.

Potvrđuje da se trenutna istraživanja vode na tri vrste lijekova: onim koji imaju sličan mehanizam kao kod liječenja od HIV-a, malarije i SARS-a / MERS-a, onim koji već postoje na tržištu, a za koje se zna da njihov mehanizam djelovanja može pomoći protiv bolesti COVID-19, te na lijekovima koji ne napadaju direktno virus, ali mogu pomoći kod zaustavljanja bolesti, te, naravno, na cjepivima.

“Redoslijed je sljedeći: osnovna istraživanja, istraživanja na životinjama i in vitro i, na kraju, na ljudima, a to traje godinama. Svi istražujemo i svi radimo po 14 sati dnevno, pa čak i više”, kaže Bloswick. Navodi i da cjepiva sigurno neće biti prije 2021., a početkom sljedeće godine mogu se očekivati i prve potvrđene informacije o cjepivu.

Kaže i da postoji velika mobilizacija svih kapaciteta, te da se skraćuju i procedure i birokracija. Jedino što se ne smije kratiti je vrijeme promatranja pacijenata zbog sigurnosnih razloga.

Možda će vas zanimati

Mikrobiologija

Zašto čovjek prdi? To je pitanje koje možda ne postavljamo naglas, ali svi znamo da je odgovor neizbježan dio naše svakodnevice. Prdac, koliko god...

Geografija i geologija

Ako se pitate gdje pronaći kristale u prirodi, došli ste na pravo mjesto! Kristali su čarobni proizvodi prirode koji nastaju kroz složene procese kristalizacije....

Društvene znanosti

Najstarija država na svijetu nije samo pitanje starosti nego i fascinantna priča o opstanku, kontinuitetu i upornosti. No, što točno znači biti “najstarija država”?...

Tehnologija

Kad se pitate koji materijal najbolje provodi struju, zamislite elektrone kao male trkače koji jure kroz materijal poput staze. Što je staza glatkija, to...