Connect with us

Znanost

Foto: Andrey Kuzmin/Fotolia

Psihologija

Ponovljen Milgramov eksperiment, rezultati opet isti

Slavni Milgramov eksperiment (ili Milgramov pokus) je imao za cilj utvrditi ima li pokoravanje autoritetu za posljedicu nestanak osjećaja odgovornosti.

Podsjetimo, Stanley Milgram je bio psiholog s Yalea koji je 1961. godine testirao spremnost prosječnih ljudi da se odupru ili pokore uputama autoriteta kad stoje u izravnom sukobu s njihovom savješću. Cijeli je eksperiment izveden tako da su svi sudionici osim testirane osobe ustvari glumili, bez da je ona to znala.

U eksperimentu je “učitelj” svom “studentu” zadavao strujni udar za svaku grešku počinjenu u sastavljanju parova riječi. Napon se nakon svake pogreške povećavao, ali u stvarnosti glumac nije pretrpio nijedan strujni udar. Kad bi student molio da sve prestane, jer je postalo neizdrživo bolno (tada bi bilo 150 volti u pitanju) eksperimentator u bijeloj kuti bi od učitelja (testirane osobe) strogo tražio da se sve nastavi za dobrobit znanosti, usput koristeći neku od standardiziranih autoritativnih rečenica. Rečenice poput „Nemate izbora, morate nastaviti!“ su očito imale uspjeha.

Konačni rezultati su bili takvi da su apsolutno svi ispitani „učenicima“ pustili strujni udar od 300 V, a njih čak dvije trećine onaj maksimalni – od 450 V. Milgram je ponovio svoj eksperiment u još 18 različitih varijacija u kojima su bili ciljevi ispitati taj isti utjecaj autoriteta.



Bilo je, dakako, još drugih time inspiriranih eksperimenata od strane znanstvenika. Jedni od njih su bili i nedavno poljski znanstvenici koji su objavljeni u časopisu Social Psychological and Personality Science.

Zašto su se odlučili ponoviti već mnogo puta obavljen eksperiment? Zanimalo ih je kako bi reagirali građani Poljske, s obzirom na to da ništa slično nijednom nije bilo provedeno u Srednjoj Europi. Također, regija ima zanimljivu i jedinstvenu povijest pa se ispitivanje pokoravanja autoritetu učinilo kao posebno zanimljiva ideja.

Socijalni psiholog koji je sudjelovao u tome, Tomasz Grzyb, ispričao je kako je za većinu javnosti, kad čuje za Milgramov eksperiment, karakterističan odriješiti stav kako „oni to nikad ne bi učinili“. Svejedno, iako taj stav vjerojatno zaista vrijedi generalno, u određenim situacijama bi ipak bilo drukčije.

Iz etičkih razloga su za vrijeme poljskog eksperimenta smanjili razinu voltaže kojoj se podvrgavaju oni koje ispitanici kažnjavaju. Sudjelovalo je 80 ispitanika (40 žena i 40 muškaraca) u dobi od 18 do 69 godina. Imali su za pritisnuti ukupno 10 gumba, a svaki od njih se odnosio na veću razinu volti, odnosno bolova.

Rezultati su bili sljedeći: 90 % svih ispitanih je pritisnulo maksimalni (deseti) gumb. Zapažena je i razlika kod spolova. Naime, puno ispitanika se odupiralo zapovijedima kada su elektrošokovi bili vršeni nad ženama (Grzyb priznaje kako ipak uzorak nije dovoljno reprezentativan kako bi se u tom slučaju nešto zaključilo, ali je svakako zanimljivo).

Bez obzira kako se društvo od 1961. jako promijenilo, zanimljivo je za vidjeti kako je i uz tolike promjene ljudska priroda opet prevladala i kako bi i dalje većina naudila bespomoćnoj osobi ako bi ih autoritet kojem vjeruju uvjerio da je to za višu svrhu.

Negdje, nešto nevjerojatno čeka da bude otkriveno.

2 komentara

2 Comments

  1. Iris Tifa Samardzic

    ožujak 16, 2017 kod 1:28 pm

    Zaključak članka je bezvezan: “Bez obzira kako se društvo od 1961. jako promijenilo, zanimljivo je za vidjeti kako je i uz tolike promjene LJUDSKA PRIRODA opet PREVLADALA i kako bi i dalje većina NAUDILA bespomoćnoj osobi ako bi ih autoritet kojem vjeruju uvjerio da je to ZA VIŠU SVRHU.”

    Ljudska priroda nije nauditi bespomoćnoj osobi zarad neke više svrhe. Niti takvo što uopće slijedi iz miligramovog eksperimenta. Odakle piscu članka takva glupost?

    Važno je istaći da takvi testovi u biti pokazuju da je jako mnogo ljudi spremno, kada su u stresnim situacijama, učiniti stvari koje inače smatraju pogrešnim ili čak odurnim i lošima. Eksperiment je upravo jedna takva situacija: biva se pod vremenskim pritiskom u situaciji za koju se nije bilo pripremljeno i gdje smo istodobno pod pritiskom uputa autoriteta.

    Pri takvim situacijama (vremenski ograničeni te pod pritiskom nepripremljenosti i autoriteta) čovjek je spreman umiriti sebi savjest s time što će se odreći odgovornosti. Ili drugačije rečeno: Rađe ćemo po nalogu učiniti štogod pogrešno te se pri tomu nećemo osjećati u potpunosti odgovorni, nego li biti u iznimno neugodnoj situaciji moralne dileme za koju se smatramo odgovornima. Predati se uputama i nalozima autoriteta mnogo je lakše, jer se na taj način naše djelovanje ne doima (doživljava) zaista ‘našim’ djelovanjem.

    Zatim, treba uzeti u obzir i činjenicu da se u tom miligramovom eksperimentu počinje s malim dozama strujnih udara. Tek s vremenom doza se mijenja tj. povećava a s time i mjera s kojom bi učesnik eksperimenta istu smatrao “normalnom”, “prihvatljivom” ili “odgovarajućom”. U socijalnoj psihologiji za takvo što imamo pojam: shifting baselines (pomicanje polaznih crta). https://en.wikipedia.org/wiki/Shifting_baseline Tu se, najkraće rečeno, neprimjetno pomjeraju polazne tačke na osnovi kojih donosimo sud, a baš to je u tom eksperimentu i (manipulativni) slučaj.

  2. Bane

    ožujak 16, 2017 kod 8:52 pm

    Našli su gde će sprovesti pokus. Pa Poljaci su najgora nacija po tom pitanju, rođenu majku bi prodali i to ne za pare, dovoljno je samo neko da podigne ton.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Psihologija

Popularno

Facebook

Na Vrh