Erotske i pornografske slike, crteži i skulpture stari su koliko i sama civilizacija, iako koncept pornografije kako ga danas shvaćamo nije postojao sve do viktorijanske ere.
Proizvodnja pornografskih filmova počela je gotovo odmah nakon pojave pokretnih celuloidnih zapisa 1895. Najstariji sačuvan pornografski film po imenu `Lear` snimljen je 1896. u Francuskoj.
Međutim, pornografija je još donedavno bila relativno teško dostupna. Početkom druge polovice prošlog stoljeća trebalo je imati vlastite projektore, najčešće tzv. super-osmice, ili otići u posebna kina u kojima se ona prikazivala. Pojavom VHS-a i DVD-a krajem stoljeća ona je već bila nadohvat ruke, no još uvijek trebalo je pretrpjeti neugodnost prilikom posuđivanja filmova za odrasle. Danas je za pristup pornografiji, i to uglavnom besplatan, dovoljno tek nekoliko klikova na internetu.
Ta činjenica ponovno je probudila zanimanje političara i znanstvenika za psihološko djelovanje pornografije. Neka istraživanja pokazala su da pretjerano konzumiranje ili ovisnost o pornografiji uzrokuju probleme u odnosima. No ostalo je otvoreno pitanje kako djeluje umjereno izlaganje pornografskim sadržajima tipično za većinu konzumenata.
Suprotno uvjerenjima većine ljudi, nove su studije utvrdile da konzumiranje pornografije ne uzrokuje agresivnost, ne potiče seksizam i ne šteti odnosima. Ako i ima neki mjerljiv efekt, onda je on uglavnom pozitivan. Naime, prema izvješću predstavljenom u novom broju uglednog znanstvenog časopisa Scientific American (SciAm), rezultati više istraživanja pokazali su da je moguće da značajno smanjuje stopu seksualnih zločina.
Šteti li pornografija ženama?
Najveću zabrinutost javnosti, ali i stručnjaka, dosad je izazivala ideja da pornografija neizravno škodi ženama jer ohrabruje seksizam, podiže seksualna očekivanja i na taj način loše utječe na odnose. Neki su ljudi smatrali da ona čak potiče nasilje prema ženama. Međutim, konkretni podaci ne podržavaju tu percepciju. `Apsolutno nema dokaza da pornografija čini išta loše`, rekao je Milton Diamond, direktor Pacifičkog centra za seks i društvo na Havajskom sveučilištu u Manoi. `To je isključivo moralni, a ne činjenični problem.`
Hrvatska studija
Jedno od prvih istraživanja utjecaja pornografije na mlade, koje navodi i SciAm, proveli su 2007. dr. Aleksandar Štulhofer, predstojnik Katedre za seksologiju na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i njegovi kolege dr. Vesna Buško i Ivan Landripet.
Prema izvješću koje je hrvatski tim objavio u časopisu Archives of Sexual Behavior, konzumenti mainstream, nenasilne pornografije nisu ni manje ni više seksualno zadovoljni od onih koji je ne koriste. Obje skupine osjećaju iste razine intimnosti u svojim odnosima i dijele isti opseg spolnog iskustva. No rezultati su nešto drugačiji kada je riječ o korisnicima nasilne ili fetišističke pornografije. Konzumenti te vrste filmova češće masturbiraju, imaju više spolnih partnera u životu i osjećaju malo manje intimnosti u odnosima od konzumenata nenasilne pornografije.
Dr. Štulhofer za tportal je rekao da činjenicu da je njihov rad pokazao da je seksualno zadovoljstvo manje kod onih koji imaju vrlo specifičan ukus u pornografiji ne treba definirati kauzalno, odnosno da sklonost parafilijskoj (perverznoj) pornografiji – i njezina uporaba – rađa nezadovoljstvo.
`Možda je tim osobama naprosto teže ostvariti stabilnu seksualnu i intimnu želju pa otuda manje seksualno zadovoljstvo`, rekao je poznati hrvatski seksolog.
`Naše trenutno istraživanje slijedi jedan drugi pravac: bavimo se pitanjem ima li izloženost i konzumacija pornografije za posljedicu izraženije rizično ponašanje (npr. kondom je vrlo rijedak prizor u pornografiji pa otuda možda i manja sklonost njegovoj uporabi kod konzumenata). Naše dosadašnje analize sugeriraju da bi veza između pornografije i seksualnih rizika mogla biti tek prividna. Čini se, naime, da su i pornografiji i seksualno rizičnom ponašanju sklonije osobe koje obilježava tzv. traženje uzbuđenja, odnosno oni koji su i inače skloni traženju stalno novih izazova i uzbuđenja.`
Seksizam potiče svjetonazor, a ne pornografija
Čini se da seksizam ne potiče ni redovno korištenje pornografije. Naime, dr. Alan McKee, stručnjak s Queensland University of Technology u Australiji, 2007. godine je sastavio upitnik za istraživanje seksističkih sklonosti. Svojim je ispitanicima poslao pornografski materijal i objavio ga na internetu. Reakcije 1023 sudionika pokazale su da količina pornografije koju su konzumirali nije utjecala na negativne stavove prema ženama. U tom istraživanju je najviše seksističkih stavova zabilježeno kod slabije obrazovanih starijih ljudi, glasača desnih političkih stranaka iz ruralnih područja.
Samoliječenje maštarijama
Jedna od najoštrijih uobičajenih kritika na račun pornografije je da ona potiče seksualnu agresiju. Međutim, statistički pokazatelji o broju silovanja govore suprotno. Neki stručnjaci čak vjeruju da konzumiranje pornografije ili korištenje aplikacije za pronalazak partnera za sex na stranicama poput FindaFuckBuddy.net, može smanjiti želju za silovanjem tako što omogućuje sigurno i privatno oslobađanje od devijantnih seksualnih želja.
`Broj silovanja i seksualnih napada u SAD-u je na najnižim razinama od 1960-ih godina`, rekao je Christopher J. Ferguson, profesor psihologije i kaznenog zakona na Texas A&M International Universityju. Iste statistike zabilježene su u proteklih 40 godina i u drugim zemljama – od nekada restriktivnog Japana i Kine do Danske. Prema studiji koju je 2006. objavio dr. Anthony D`Amato, profesor prava na Northwestern Universityju, američke savezne države s najslabijim pristupom internetu, a time i online pornografiji, od 1980. do 2000. zabilježile su porast broja silovanja od 53 posto, dok je u zemljama s najboljim pristupom internetu registriran pad istog nasilja od 27 posto.
Iako studije ukazuju tek na povezanost pornografije i smanjenja broja seksualnih zločina, a ne predstavljaju pouzdane dokaze da je u tome ključan njezin utjecaj, znanstvenici ističu da trendovi ne govore u prilog teorijama o negativnom djelovanju pornografije.
`Trendovi se jednostavno ne slažu s teorijama da pornografija utječe na porast broja silovanja i seksualnih napada`, rekao je Ferguson. `Mislim da sada možemo reći da dokaza jednostavno nema te da je vrijeme da se odustane od tog uvjerenja.`
Problem je potiskivanje, a ne pornografija
Jedno istraživanje iz 2009. godine pokazalo je da u doživljaju i djelovanju pornografije važnu ulogu ima osobna represija. Dr. Michael P. Twohig, psiholog s Utah State Universityja, ispitao je 299 studenata smatraju li svoje korištenje pornografije problematičnim – primjerice, misle li da ona uzrokuje štetne seksualne misli ili poteškoće u pronalaženju odgovarajućeg spolnog partnera. Rezultati su pokazali da količina gledanja pornografskih materijala nije ni na koji način utjecala na mentalno stanje konzumenata. Naprotiv, presudan utjecaj imala je potreba za samorepresijom – što je neka osoba više pokušavala potisnuti potrebu za seksom ili pornografijom, to je ozbiljnije doživljavala pornografiju kao problem.
Studija otkriva da potiskivanje želje za gledanjem pornografije iz moralnih ili vjerskih razloga može povećati seksualne probleme. `Sve ovisi o osobnim stavovima i vrijednostima`, objasnio je Twohig. Drugim riječima, djelovanje pornografije – bilo pozitivno ili negativno – nema gotovo ništa sa samim medijem, već isključivo ovisi o tome kako gledamo na nju.
