Connect with us

Hi, what are you looking for?

Biljke i životinje

Praćenje kolonije mrava pokazalo da i kod njih postoji napredovanje u karijeri

S obzirom na to da svi radnici u mravljoj koloniji izgledaju isto, praćenje njihovog kretanja i međusobnih interakcija iznimno je teško. Zato su Danielle Mersch i njezine kolege stavili oznake na svaku jedinku u koloniji i pratili ih putem računala. Tako su dobili dosad najveći skup podataka o interakciji među mravima.

kolonija-mravi

Biolozi sa sveučilišta Lausanne u Švicarskoj ustanovili su da su radnici podijeljeni u tri društvene skupine koje imaju različite zadatke. Jedna skupina brine o matici i potomcima, druga vodi računa o čistoći kolonije dok treća opskrbljuje koloniju hranom. Svaka skupina kreće se posebnim dijelovima gnijezda, ali istraživači su ustanovili da tijekom vremena neki pripadnici skupine “napreduju” i dobivaju premještaj u drugu.

“Ovo istraživanje jedinstveno je po obimu i detaljima koje sadržavaju prikupljeni podaci.,” izjavila je Anna Dornhaus, entomolog sa sveučilišta Arizona u Tusconu. “U posljednje vrijeme razvijene su različite metode automatskog praćenja ponašanja kod životinja, što je rezultiralo prvom empirijskom studijom. ”

Tim je u laboratoriju uzgojio šest kolonija mrava stolara (Camponotus fellah)i označio svaku jedinku oznakom koja je sadržavala jedinstveni bar kod simbol. Svaka kolonija sastojala se od stotinjak mravi u ograđenom staništu koje je stalno pratila kamera. Računalo je automatski prepoznavalo oznake, a pozicija svakog mrava snimana je dva puta u sekundi. Tijekom razdoblja od 41 dana istraživači su prikupili više od 2,4 milijarde očitanja i dokumentirali 9 400 000 interakcija među radnicima.

Istraživači su ustanovili da su oko 40% radnika njegovatelji koji su gotovo stalno boravili uz maticu i podmladak. 30% su opskrbljivači koji su snabdijevali hranom čitavu koloniju i većinom su boravili pred ulazom u gnijezdo. Ostatak su sačinjavali čistači koji su raščišćavali smeće nagomilano u koloniji.

Pokazalo se da s vremenom, kako stare, radnici mijenjaju svoj posao. Njegovatelji su općenito mlađi od čistača, dok su čistači mlađi od opskrbljivača hranom. Pčele medarice prolaze sličnu tranziciju od mladih njegovatelja do starijih opskrbljivača hranom, ali ova studija pruža nam jasne dokaze da se ista stvar događa i kod mravi.

Ova promjena posla, međutim, ne događa se baš uvijek. “Mogu se naći veoma stari njegovatelji i vrlo mladi opskrbljivači,” tvrdi Mersch.

Kreirajući mapu koja prikazuje pozicije radnika, Mersch i tim pokazali su da se njegovatelji i opskrbljivači čvrsto drže svog vlastitog društva i vrlo rijetko se međusobno miješaju čak i u slučajevima kad su ulaz u koloniju i komore s podmlatkom smještene u neposrednoj blizini. Čistači imaju širi krug kretanja , patroliraju gotovo čitavom površinom kolonije i stupaju u interakciju s obje grupe. “Mravi mogu biti na bilo kojem mjestu unutar svog okruženja za manje od minute,” kaže Mercsh, ” ali čak i unutar ovih jednostavnih staništa oni su odvojeni u različite prostorne skupine.”

Ovakva organizacija ima svoje dalekosežne efekte. Primjerice, opskrbljivači pri povratku s terena mogu daleko efikasnije komunicirati sa ostalim opskrbljivačima o lokacijama na kojima je pronađena hrana bez nepotrebnog uznemiravanja čitave kolonije. Isto tako, oni mogu spriječiti širenje parazita i bolesti koje se tako zadržavaju unutar grupe bez ugrožavanja dragocjene matice i podmlatka.

Mersch nije završila sa svojim istraživanjem i sada će pokušati ustanoviti zašto kod mravi s vremenom dolazi do promjene posla kojim se bave. ” Sa svim podacima kojima raspolažemo i koji nam pokazuju aktivnosti i prostornu strukturu, pitam se možemo li zapravo, na temelju njihovog trenutnog stanja odrediti kojim će se zadacima mravi baviti u budućnosti ?”

James Traniello, profesor bihevioralne biologije sa bostonskog sveučilišta smatra ovu metodu “osobitom i sofisticiranom” , ali se pita hoće li obrasci ove studije vrijediti i za druge vrste mravi i vrijede li oni i za mrave koji žive u prirodnijim uvjetima u kojima stariji radnici ugibaju van gnijezda za vrijeme potrage za hranom. U svakom slučaju ovakva vrsta istraživanja mogla bi biti korisna u dobivanju odgovora na ova pitanja, i dodaje da bi ona trebala biti prihvaćena i od drugih istraživača.

Izvor: Nature

Možda će vas zanimati

Astrofizika

Što je bilo prije svemira? Pitanje koje nas vodi do samih granica znanosti i mašte! Odgovor na to zagonetno pitanje traže i znanstvenici i...

Geografija i geologija

Najjači potresi na svijetu su moćne prirodne sile koje mogu u trenu promijeniti krajolik, uništiti gradove i, nažalost, ugroziti živote. Kad govorimo o najjačim...

Fizika

Jeste li se ikad zapitali gdje odlazi energija dok vozite bicikl, kuhate ručak ili koristite mobitel? Sve te radnje savršeni su primjeri kako funkcionira...

Geografija i geologija

Vulkanski otoci nastaju kroz jedan od najmoćnijih procesa na Zemlji – vulkansku aktivnost! Kada magma iz unutrašnjosti planeta dospije na površinu kroz pukotine u...