Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Zvijezde i Sunce

Priča o zvijezdi KIC 8462852

labud2

Pitate se po čemu je zvijezda jednostavne brojčane oznake KIC 8462852 toliko posebna da bi imala svoju zasebnu priču, bitno različitu od priča tolikih drugih zvijezda u našoj galaksiji? Kako bismo mogli odgovoriti na navedeno pitanje, na početku je potrebno reći nekoliko osnovnih podataka o dotičnoj.

KIC 8462852, poznata još i pod nadimkom WTF zvijezda, spada u tzv. žuto-bijele patuljke, s 43% većom masom u odnosu na naše Sunce, te površinskom temperaturom koja iznosi oko 6750 K. Smještena je u zviježđu Labuda, a od Zemlje je udaljena 1480 svjetlosnih godina. Baš kao i naše Sunce, i KIC 8462852 se nalazi u svom osnovnom stadiju transformacije vodika u helij.

KIC 8462852 u infracrvenom (lijevo) i ultraljubičastom (desno) dijelu spektra (FOTO: Wikimedia)

KIC 8462852 u infracrvenom (lijevo) i ultraljubičastom (desno) dijelu spektra (FOTO: Wikimedia)

E sad, zašto je dotična zvijezda dobila gore spomenuti WTF nadimak? Navedena priča je započela nakon što je 5. ožujka 2011. godine zabilježen neoubičajeno velik pad u količini svjetlosti koja dopire od zvijezde, od čak 15%. Štoviše, ni dvije godine kasnije, 28. veljače 2013. registriran je još veći pad, od čak 22%. Kako bismo shvatili o kolikom je padu riječ, recimo kako bi Jupiter bio u stanju zakloniti navedenu zvijezdu za tek 1%, što znači da razlog tolikog pada nije prolazak planeta ispred zvijezde, ma koliko dotični bio velik. Štoviše, tijelo koje zaklanja zvijezdu u tolikoj mjeri moralo bi pokriti polovicu njenog promjera. Imajući u vidu prethodna opažanja, čini se kako se pad intenziteta svjetla događa u ciklusima od oko 750 dana pa se znanstvenci već pripremaju za nova mjerenja u travnju iduće godine, u čemu će važnu ulogu imati i svemirski teleskop Kepler.

Svemirski teleskop Kepler (FOTO: Wikimedia)

Svemirski teleskop Kepler (FOTO: Wikimedia)

U međuvremenu se u znanstvenim krugovima pojavio cijeli niz teorija kako bi se pokušala objasniti navedena pojava, počevši od cijelog niza raspadajućih kometa u eliptičnoj putanji oko zvijezde, preko postojanja druge, zasad neotkrivene zvijezde u blizini, zatim prisustva cijelog niza plinovitih divova s prstenovima poput Saturnovih, pa sve do ogromne umjetne strukture koju je izgradila napredna izvanzemaljska civilizacija.

Isto tako, neke hipoteze su i odbačene, a posebice ona o sudaru dva ili više velikih planeta, budući da promatranjem u infracrvenom dijelu spektra nije registirano postojanje vrućeg oblaka prašine i plina. S druge strane, s velikom se sigurnošću može odbaciti i teorija kako je riječ o pulsirajućoj promjenjivici, tj. zvijezdi koja se skuplja i širi u razdobljima od nekoliko dana do nekoliko mjeseci, budući da KIC 8462852 spektroskopski ne zadovoljava uobičajene karakteristike varijabilnih zvijezda.

Teza da su za ovu pojavu odgovorni rojevi kometa, svoje uporište pronalazi u činjenici kako se u blizini zvijezde iz naše priče nalazi druga zvijezda, koja bi mogla izazvati pomutnju među kometima smještenim u Oortovom oblaku KIC 8462852, te ih usmjeriti prema matičnoj zvijezdi. Riječ je o crvenom patuljku koja je od KIC 8462852 udaljena samo 132 milijarde kilometara (odnosno 885 AJ). Ipak, teško je za povjerovati da bi čak i tako bliski susjed mogao uputiti toliku količinu kometa u smjeru 8462852.

KIC 8462852 okružen rojem raspadajućih kometa (FOTO: NASA/JPL-Caltech)

KIC 8462852 okružen rojem raspadajućih kometa (FOTO: NASA/JPL-Caltech)

Ipak, vjerojatno je najzanimljivija teorija koju je prvotno iznio astronom Jason Wright, a potom su ju kao moguću okarakterizirali još neki znanstvenici, kako svijetlost zvijezde djelomično zaklanja ogromna umjetna tvorevina koju je možebitno izgradila napredna izvanzemaljska civilizacija, a kako bi iskoristila energetski potencijal zvijezde. Naravno, poznavatelji Star Treka će se odmah prisjetiti kako je riječ o Dysonovoj sferi, viđenoj u The Next Generation epizodi Relics. Ipak, ovdje bi prije bila riječ o tzv. Dysonovom roju, odnosno o nizu povezanih umjetnih objekata u orbiti oko zvijezde. Kako bilo, zvijezda je zainteresirala i SETI Insistut koji ju stavio u prioritetni program osluškivanja radijskih signala, počevši od 19. listopada prošle godine. Uostalom, u zviježđu Labuda se nalazi i zvijezda Deneb, često spominjana u Star Trek franšizi, pa možda sve spomenute SF poveznice i nisu plod slučajnosti.

USS Enterprise-D u orbiti Dysonove sfere - Star Trek: The Next Generation (FOTO: Memory Alpha)

USS Enterprise-D u orbiti Dysonove sfere – Star Trek: The Next Generation (FOTO: Memory Alpha)

No, izvjesnije je kako bi znanstvenici u konačnici mogli otkriti da je KIC 8462852 umnogome sličan zvijezdi KIC 4110611. Sad sigurno u sebi kažete ‘sad su nam baš puno rekli’, zar ne? Naime, riječ je o zvijezdi koja je također imala čudne promjene intenziteta svjetlosti, za koju je u konačnici otkriveno kako je dio zvjezdanog sustava od čak pet zvijezda.

Kako bilo, zvijezdu trenutno motri cijeli niz optičkih teleskopa, a promatrat će ju i Kepler, Very Large Array Radio Telescope, te Green Bank Telescope. Konačno, dotičnom će se zasigurno baviti i nadolazeći orbitalni teleskopi namijenjeni potrazi za egzoplanetima kao što su PLATO, WFIRST i TESS.

 

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Zašto pčele proizvode med? Možda mislite da znate odgovor, ali istina je daleko zanimljivija nego što biste mogli zamisliti. Pčele medarice, te neumorne radilice...

Planete i mjeseci

Teraformiranje Marsa već dugo intrigira znanstvenike i entuzijaste, a ideja da Crveni planet postane naš drugi dom postaje sve realnija. Zamislite život na Marsu,...

Planete i mjeseci

Jupiter je najstariji i najveći planet u našem Sunčevom sustavu, često najsjajniji na noćnom nebu poslije Venere. Znanstvenici ga prate još od prvih teleskopa....

Arheologija i paleontologija

Kako nastaju fosili? Ovo je pitanje koje budi znatiželju mnogih ljubitelja prirode i povijesti. Fosili su čudesni prozori u prošlost, pružajući nam uvid u...