Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Zvijezde i Sunce

Priča o zvijezdi KIC 8462852

labud2

Pitate se po čemu je zvijezda jednostavne brojčane oznake KIC 8462852 toliko posebna da bi imala svoju zasebnu priču, bitno različitu od priča tolikih drugih zvijezda u našoj galaksiji? Kako bismo mogli odgovoriti na navedeno pitanje, na početku je potrebno reći nekoliko osnovnih podataka o dotičnoj.

KIC 8462852, poznata još i pod nadimkom WTF zvijezda, spada u tzv. žuto-bijele patuljke, s 43% većom masom u odnosu na naše Sunce, te površinskom temperaturom koja iznosi oko 6750 K. Smještena je u zviježđu Labuda, a od Zemlje je udaljena 1480 svjetlosnih godina. Baš kao i naše Sunce, i KIC 8462852 se nalazi u svom osnovnom stadiju transformacije vodika u helij.

KIC 8462852 u infracrvenom (lijevo) i ultraljubičastom (desno) dijelu spektra (FOTO: Wikimedia)

KIC 8462852 u infracrvenom (lijevo) i ultraljubičastom (desno) dijelu spektra (FOTO: Wikimedia)

E sad, zašto je dotična zvijezda dobila gore spomenuti WTF nadimak? Navedena priča je započela nakon što je 5. ožujka 2011. godine zabilježen neoubičajeno velik pad u količini svjetlosti koja dopire od zvijezde, od čak 15%. Štoviše, ni dvije godine kasnije, 28. veljače 2013. registriran je još veći pad, od čak 22%. Kako bismo shvatili o kolikom je padu riječ, recimo kako bi Jupiter bio u stanju zakloniti navedenu zvijezdu za tek 1%, što znači da razlog tolikog pada nije prolazak planeta ispred zvijezde, ma koliko dotični bio velik. Štoviše, tijelo koje zaklanja zvijezdu u tolikoj mjeri moralo bi pokriti polovicu njenog promjera. Imajući u vidu prethodna opažanja, čini se kako se pad intenziteta svjetla događa u ciklusima od oko 750 dana pa se znanstvenci već pripremaju za nova mjerenja u travnju iduće godine, u čemu će važnu ulogu imati i svemirski teleskop Kepler.

Svemirski teleskop Kepler (FOTO: Wikimedia)

Svemirski teleskop Kepler (FOTO: Wikimedia)

U međuvremenu se u znanstvenim krugovima pojavio cijeli niz teorija kako bi se pokušala objasniti navedena pojava, počevši od cijelog niza raspadajućih kometa u eliptičnoj putanji oko zvijezde, preko postojanja druge, zasad neotkrivene zvijezde u blizini, zatim prisustva cijelog niza plinovitih divova s prstenovima poput Saturnovih, pa sve do ogromne umjetne strukture koju je izgradila napredna izvanzemaljska civilizacija.

Isto tako, neke hipoteze su i odbačene, a posebice ona o sudaru dva ili više velikih planeta, budući da promatranjem u infracrvenom dijelu spektra nije registirano postojanje vrućeg oblaka prašine i plina. S druge strane, s velikom se sigurnošću može odbaciti i teorija kako je riječ o pulsirajućoj promjenjivici, tj. zvijezdi koja se skuplja i širi u razdobljima od nekoliko dana do nekoliko mjeseci, budući da KIC 8462852 spektroskopski ne zadovoljava uobičajene karakteristike varijabilnih zvijezda.

Teza da su za ovu pojavu odgovorni rojevi kometa, svoje uporište pronalazi u činjenici kako se u blizini zvijezde iz naše priče nalazi druga zvijezda, koja bi mogla izazvati pomutnju među kometima smještenim u Oortovom oblaku KIC 8462852, te ih usmjeriti prema matičnoj zvijezdi. Riječ je o crvenom patuljku koja je od KIC 8462852 udaljena samo 132 milijarde kilometara (odnosno 885 AJ). Ipak, teško je za povjerovati da bi čak i tako bliski susjed mogao uputiti toliku količinu kometa u smjeru 8462852.

KIC 8462852 okružen rojem raspadajućih kometa (FOTO: NASA/JPL-Caltech)

KIC 8462852 okružen rojem raspadajućih kometa (FOTO: NASA/JPL-Caltech)

Ipak, vjerojatno je najzanimljivija teorija koju je prvotno iznio astronom Jason Wright, a potom su ju kao moguću okarakterizirali još neki znanstvenici, kako svijetlost zvijezde djelomično zaklanja ogromna umjetna tvorevina koju je možebitno izgradila napredna izvanzemaljska civilizacija, a kako bi iskoristila energetski potencijal zvijezde. Naravno, poznavatelji Star Treka će se odmah prisjetiti kako je riječ o Dysonovoj sferi, viđenoj u The Next Generation epizodi Relics. Ipak, ovdje bi prije bila riječ o tzv. Dysonovom roju, odnosno o nizu povezanih umjetnih objekata u orbiti oko zvijezde. Kako bilo, zvijezda je zainteresirala i SETI Insistut koji ju stavio u prioritetni program osluškivanja radijskih signala, počevši od 19. listopada prošle godine. Uostalom, u zviježđu Labuda se nalazi i zvijezda Deneb, često spominjana u Star Trek franšizi, pa možda sve spomenute SF poveznice i nisu plod slučajnosti.

USS Enterprise-D u orbiti Dysonove sfere - Star Trek: The Next Generation (FOTO: Memory Alpha)

USS Enterprise-D u orbiti Dysonove sfere – Star Trek: The Next Generation (FOTO: Memory Alpha)

No, izvjesnije je kako bi znanstvenici u konačnici mogli otkriti da je KIC 8462852 umnogome sličan zvijezdi KIC 4110611. Sad sigurno u sebi kažete ‘sad su nam baš puno rekli’, zar ne? Naime, riječ je o zvijezdi koja je također imala čudne promjene intenziteta svjetlosti, za koju je u konačnici otkriveno kako je dio zvjezdanog sustava od čak pet zvijezda.

Kako bilo, zvijezdu trenutno motri cijeli niz optičkih teleskopa, a promatrat će ju i Kepler, Very Large Array Radio Telescope, te Green Bank Telescope. Konačno, dotičnom će se zasigurno baviti i nadolazeći orbitalni teleskopi namijenjeni potrazi za egzoplanetima kao što su PLATO, WFIRST i TESS.

 

Možda će vas zanimati

Geografija i geologija

Ako se pitate gdje pronaći kristale u prirodi, došli ste na pravo mjesto! Kristali su čarobni proizvodi prirode koji nastaju kroz složene procese kristalizacije....

Društvene znanosti

Najstarija država na svijetu nije samo pitanje starosti nego i fascinantna priča o opstanku, kontinuitetu i upornosti. No, što točno znači biti “najstarija država”?...

Tehnologija

Kad se pitate koji materijal najbolje provodi struju, zamislite elektrone kao male trkače koji jure kroz materijal poput staze. Što je staza glatkija, to...

Astronomija

Zemlja se stalno vrti, ali jeste li se ikada zapitali koje su posljedice Zemljine rotacije? Ova rotacija ima ključnu ulogu u našoj svakodnevici, od...