Profesor iz SAD-a otkrio najduži prosti broj sa 17 425 170 znamenki

Nakon što je 39 dana bez prestanka, uz pomoć 1000 računala, radio na otkrivanju dosad najdužeg prostog broja, sveučilišni je profesor iz američke savezne države Missouri najavio da će pokušati oboriti svoj rekord.

„To je posao koji nikad ne prestaje“, rekao je Curtis Cooper, profesor informatike na Sveučilištu Central Missouri u Warrensburgu. Računala i dalje rade, a otkrivanje još većeg prostog broja moglo bi potrajati pet do sedam godina. Tisuće drugih računala u Sjedinjenim Državama rade na istom projektu.

„To je moja prva ljubav“, rekao je 60-godišnji Cooper za Reuters. „To je čista matematika. To je oblik umjetnosti.“

Cooper otkriva kako je primio brojne pozive i poruke iz cijelog svijeta nakon objave da je pronašao dosad najduži prosti broj. Prost ili prim broj je djeljiv isključivo sam sa sobom ili brojem 1. Primjerice, 4 nije prosti broj jer ga se može podijeliti s 1, 4, ali i brojem 2. Prosti brojevi su 2, 3, 5, 7, pa sve do golemog broja kojeg je otkrio Cooper, koji ima 17 425 170 znamenki.

Novi broj je 2 pomnožen sa samim sobom 57 885 161 puta, minus 1.  Računalo je pronašlo broj još 25. siječnja, ali je otkriće moralo biti potvrđeno od strane Projekta identifikacije prostih brojeva GIMPS – the Great Internet Mersenne Prime Search.

Pojam „Mersenne“ se odnosi na rijetke proste brojeve, kojih je dosad otkriveno tek 48. Od toga je zadnjih 14 otkriveno pomoću projekta GIMPS.

Radeći u GIMPS sustavu, Cooper i njegov kolega Steven Boone već su otkrili dva najduža prosta broja, 2005. i 2006. godine. Ovaj novi je najveći prosti broj otkriven nakon 2008. godine, kad je prethodni rekorder bio otkriven na kalifornijskom UCLA-u. Taj je broj manji od novootkrivenog za približno 5 milijuna znamenki.

Otkrivanje najdužeg prostog broja u tri navrata izvor je ponosa za Central Missouri koji broji 11000 studenata. „Na neku ruku je to zapanjujuće“, rekao je Mike Greife, glavni urednik sveučilišnog magazina.

Cooper kaže da ga je prethodni uspjeh u pronalaženju najvećeg prostog broja tjerao da pokušava dalje. Barem je dva sata na dan provodio pazeći na računala kako bi bio siguran da se potraga provodi bez problema. Program za pretragu radio je u pozadini, dok su računala ispunjavala druge zadatke.

Prema Cooperu, prosti su brojevi prvenstveno zanimljivi matematičarima, ali potraga za njima ima i praktičnu vrijednost. Na primjer, pokazuje kako se računala zajednički mogu koristiti na takvim projektima.

“Prosti se brojevi također koriste u mrežnim aplikacijama za enkripciju poruka zbog toga što su tako rijetki. Ali, ti brojevi imaju svega 100 do 200 znamenki”, kaže Cooper.

Izvor: NewsDaily