Nije otvoren već više od 2 tisuće godina i nitko ne zna što se nalazi unutra. U pitanju je crni granitni sarkofag otkriven ispod ulice moderne Aleksandrije. Već se špekulira da se možda radi o izgubljenoj grobnici Aleksandra Velikog.
Uz sarkofag je pronađena i bista od alabastera koja bi možda mogla predstavljati osobu u grobnici.
Foto: Ministry of Antiquities
185 cm visok, 265 cm dugačak i 165 cm širok sarkofag otkriven je na dubini od 5 metara. Sloj morta između poklopca i ostalog dijela pokazuje da ništa nije otvarano otkako je zatvoreno. Službeni predstavnici tvrde da grobnica potječe iz ptolomejskog perioda.
Aleksandrova grobnica nije nikada pronađena. Njegova posljednja želja je bila da mu se tijelo baci u Eufrat. No po jednoj drevnoj priči su Aleksandrovi generali dvije godine kreirali i gradili pogrebna kola dovoljno grandiozna da mumificirano tijelo voljenog vojskovođe prenesu u grobnicu.
S prijevozom tijela su krenuli do Makedonije, no u Siriji im je Ptolomej oduzeo tijelo. Vjeruje se kako je on najprije odveo tijelo u Memfis, no ono je kasnije prebačeno u Aleksandriju.
Po drevnim zapisima je Aleksandrovo tijelo i nakon toga mijenjalo lokaciju, ovaj put odlukom Ptolemeja IV. Filopatora, koji je htio da njegovi prethodnici budu okupljeni u kraljevskom mauzoleju u Aleksandriji.
U narednim su stoljećima lokacije mauzoleja u Aleksandriji i u Memfisu potpuno zaboravljene. Bilo je barem 140 pokušaja lociranja Aleksandrovog posljednjeg počivališta, ali ni jedna od mogućnosti nije bila univerzalno prihvaćena.
Ako se uskoro optimistična predviđanja ostvare i pokaže se da je neuobičajeno veliki granitni sarkofag zaista Aleksandrov, to će sigurno biti arheološko otkriće stoljeća.
No čak i ako se ispostavi da nije tako, vjerojatno će u pitanju biti neko značajno arheološko otkriće. To je zbog toga što je u današnje vrijeme uistinu rijetko naići na nikada otvarani sarkofag u Aleksandriji.
Vlasnici zemljišta su u Aleksandriji zakonom obvezni organizirati arheološke inspekcije prije građevinskih radova, no svi pronađeni sarkofazi su obično već otvoreni, a sadržaj im je uvijek već opljačkan.
Zato otkriće ovog sarkofaga pruža arheolozima priliku da rendgenskim zrakama pogledaju što je unutra i bez oštećenja sadržaja.
