Arheolozi su otkrili drevno vikinško naselje koje je prethodilo prvoj poznatoj ljudskoj zajednici na Islandu.
Ostaci dva objekta pronađeni su u blizini jednog sela kod fjorda Stöðvarfjörður, a jedan je izgrađen ranije nego što to stoji u sadašnjim zapisima o tome, kad su na ove prostore došli prvi Vikinzi, piše Daily Mail.
Starija građevina, koja datira oko 800. godine nove ere, dugačka je nepunih 100 metara, a rani doseljenici su je koristili kao sezonski lovački kamp. Uz drvenu konstrukciju bili su prisutni i brojni ukrasni artefakti, uključujući rimske i bliskoistočne kovanice, perlice, prstenje i sitne zlatne predmete.
Za ovo otkriće zaslužni su Bjarni F. Einarsson i tim koji na tom području radi od 2015. godine.
Tim je otkrio i ostatke objekta koji datiraju iz razdoblja između 860. i 870. godine, što sad omogućuje uvid u način na koji su Vikinzi osnovali seosko naselje. Nakon dubljeg kopanja u zemlju, Einarsson i njegova grupa otkrili su još jedan objekt koji je izgrađen 800. godine.
Zapisi govore o glavnom vikingu Ingolfuru Arnarsonu koji je otputovao iz Norveške zajedno sa prijateljima i farmerima u potrazi za zemljom koja je netaknuta od ljudi.
Legenda kaže da je primijetio zemlju, koja je sada Island, daleko u daljini te pitao bogove da mu pokažu mjesto koje treba naseliti. Prema legendi, brod je 874. godine stigao na obalu i taj događaj se uzima kao trenutak dolaska prvih stanovnika na Island.
Strukture u objektima čiji su ostaci nađeni su takve da je u njima bilo više prostorija što ukazuje na to da je u njima živjelo više obitelji istovremeno.
Osim predmeta za svakodnevnu upotrebu, nađene su i srebrne kovanice, ukrasne staklene perle, prstenje i maleni fragmenti zlata.
Stručnjaci tvrde da su ti predmeti vjerojatno nabavljeni trgovinom i da je roba s istoka dolazila u zamjenu za kitovo ili morževo meso.
