Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Arheologija i paleontologija

Prva umjetnička djela stvorili su neandertalci, a ne ljudi?

Špiljski crteži diljem Europe vjerojatno su mnogo stariji nego što se do sada mislilo. Ovisno o njihovoj stvarnoj starosti, ovo bi moglo značiti da su neandertalci, a ne moderni čovjek odgovorni za prva umjetnička djela u ljudskoj povijesti, piše Wired.

Ova teorija je daleko od toga da bude prihvaćena u znanstvenoj zajednici, no u svakom slučaju je prilično intrigantna. Ovisno o stvarnoj starosti crteža, moguće je da su ih načinili ljudi u neočekivano ranom stadiju svog razvitka. Ukoliko bi se ovo pokazalo točnim, i to bi bio jedan prilično nevjerojatan nalaz, iako niti približno zanimljiv kao ideja da su prvi umjetnici na svijetu bili neandertalci.

„Za mene uopće ne bi bilo iznenađujuće da su neandertalci uistinu prvi špiljski umjetnici“ izjavio je Joao Zilhao, arheolog sa Sveučilišta u Barceloni, na medijskoj konferenciji održanoj sredinom ovog mjeseca.

Tim istraživača kojeg su vodili Zilhao i Alistair Pike s bristolskog sveučilišta u Velikoj Britaniji mjerio je starost pedeset crteža u jedanaest špilja u Španjolskoj. Ovaj tip umjetnosti, koji se inače smatra dokazom sposobnosti za kompleksno simboličko razmišljanje, do sada se povezivao isključivo sa suvremenim čovjekom koji je u Europu stigao prije otprilike 40 tisuća godina.

No, tradicionalne metode određivanja starosti špiljskih crteža zapravo su iznenađujuće neprecizne. Čak i najpouzdanije od korištenih metoda, poput određivanja starosti mjerenjem vremena poluraspada molekula ugljika, toliko su neprecizne da se margina pogreške penje i do nekoliko tisuća godina.

Umjesto ugljika, tim koji su vodili Pike i Joao Zilhao koristio je mineralne naslage kako bi što preciznije kalibrirao svoje molekularne satove. Ove naslage se prirodno stvaraju na zidovima špilja pa tako i na crtežima koji se na njima nalaze. Što je deblja naslaga minerala na nekom mjestu, to je crtež koji se tu nalazi stariji. A, kao što istraživači opisuju u znanstvenom članku kojeg su objavili u časopisu Science, neki od crteža stariji su nego što su to mnogi uopće mogli zamisliti.

Neke rukotvorine u špiljama stare su najmanje 37 tisuća godina. Nekoliko crvenih krugova koje su arheolozi ispitivali stari su najmanje 41 tisuću godina, a sasvim je izgledno i kako bi mogli biti nekoliko tisuća godina stariji od ove umjerene procjene. Ovi nalazi su uistinu fascinantni budući da, ukoliko se pokažu točnima, to znači da su crteži u Španjolskim špiljama i do 10 tisuća godina stariji od crteža u francuskim špiljama koji se danas smatraju najstarijima na svijetu.

Naravno, moguće je da je crteže u španjolskim špiljama načinio homo sapiens, no to bi značilo da su prvi moderni ljudi u Europu stigli s izraženom tradicijom simbolične umjetnosti, za što nema apsolutno nikakvih (drugih) dokaza.

S druge strane, moguće je da je moderni čovjek stigao u Europu i u nevjerojatno kratkom vremenu naučio crtati, što opet nužno povlači pitanje kako je moguće da se toliki kulturni skok zbio u tako kratkom vremenu. Iako za sada nema teorije koja bi išla u prilog ovoj ideji, znanstvenici smatraju kako je možda nešto u okolini uvjetovalo razvitak simboličkog mišljenja izraženog u crtežima. Tako je moguće da je konkurencija s (fizički jačim) neandertalcima pojačala važnost simboličkog razmišljanja.

Naravno, s druge strane je moguće kako autori ovog crteža nisu moderni ljudi već, primjerice, neandertalci. Važno je napomenuti kako je ova teorija tek rana hipoteza i kako će, da bi bila potvrđena, biti nužno precizno datirati još mnoštvo špiljskih crteža u Španjolskoj, ali i diljem Europe.

Ukoliko bi hipoteza bila potvrđena, to bi uistinu bio šlag na torti desetogodišnjeg istraživanja naših evolucijskih rođaka. Ako bi znanstvenici dokazali da je neandertalac bio sposoban stvarati umjetnička djela, to bi ozbiljno ugrozilo uvriježena mišljenja o neandertalcima kao nisko inteligentnim bićima. Simboličko razmišljanje nužno za stvaranje špiljskih crteža značilo bi da su i neandertalci bili relativno sofisticirani mislioci sposobni za razumijevanje simbolike i društvenih odnosa te sposobni za razvitak kompliciranih osjećaja poput empatije.  „Ovi crteži mogli bi biti konačan dokaz koji bi potpuno srušio dugogodišnji znanstveni mit o tome kako su neandertalci bili glupi“, kaže Zilhao.

„Još jedna od prilično uzbudljivih stvari u čitavoj priči je i ta da je špilja El Castillo u kojoj se nalaze crteži otvorena za javnost i stoga bi svatko tko to poželi mogao jednostavno ušetati u nju i diviti se rukotvorinama neandertalaca koje se nalaze na zidovima“, zaključuje Pike.

Dobro, vjerojatno možemo zamisliti i par uzbudljivijih stvari od toga, ali vjerujemo kako bi za svakog arheologa ovo bio događaj bez presedana. U svakom slučaju, bili ljubitelj špiljske umjetnosti ili ne, činjenica da je pronađen potencijalni dokaz o ovako visokim kognitivnim funkcijama kod neandertalaca uistinu jest fascinantna.

Možda će vas zanimati

Energija i gorivo

Kako nastaje nafta? Ovo pitanje otvara vrata u fascinantni svijet geoloških procesa nafte i tajanstvenog putovanja koje sirova nafta prolazi tijekom milijuna godina prije...

Fizika

Kvantna fizika nije samo grana znanosti; ona je revolucionarni pogled na temeljne strukture naše stvarnosti. Ovaj uvod u kvantnu fiziku otvara vrata svijetu u...

+

Zanima vas kakav je okus ljudskog mesa? Iako to možda nije najbolja tema za večeru, postoji nekoliko zanimljivih i pomalo morbidnih priča o iskustvima...

Planete i mjeseci

Mjesec vidljiv po danu nije rijedak prizor, ali često izaziva znatiželju i divljenje. Iako ga tradicionalno smatramo noćnim nebeskim tijelom, Mjesec se često može...