Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Neuroznanost

Ptice i sisavci imaju slični moždani sklop za učenje

Foto: Pixabay

Učenje ptičjeg pjeva okviran je sustav za proučavanje općih načela učenja, no pokušaji povlačenja usporedbi između učenja u ptica i sisavaca zahtjevno je uslijed razlika u anatomiji mozga dvaju vrsta.

Nova studija istraživača sa MIT-a te Hebrew Universityja pomaže riješiti ovaj problem, identificirajući posebne klase neurona u mozgu ptica pjevica te uspoređujući ih sa njihovim srodnicima sisavcima. Studija se pobliže bavi bazalnim ganglijima, moždanim strukturama koje igraju ključnu ulogu u vještini učenja i formiranju navika a također su povezani s mnogim poremećajima, uključujući i Parkinsonovu bolest, opsesivno-kompulzivni poremećaj te ovisnost o drogama. Bazalni gangliji sisavaca sastoje se od nekoliko struktura, uključujući i strijatni korteks te globus pallidus, koji obostrano čine središnju komponentu Parkinsonove bolesti.

Mnogobrojni dokazi govore u prilog postojanju sličnog moždanog sklopa kod ptica, kod kojih ti sklopovi čine temelj učenja pjesme. U ptica, međutim, nema anatomskih podjela, a različite vrste stanica bazalnih ganglija ispremiješane su sa sitnom (cca 1mm) strukturom poznatom kao “područje X”. Jesse Goldberg i Michale Fee sa MIT-ova McGovern Institute for Brain Research pomoću pokretnog Microdrive-a odgovornog za precizno smještanje elektroda zabilježio je električnu aktivnost pojedinih neurona u mozgu mladih zeba, upravo u području X.

Na osnovu vlastitih uzoraka električne aktivnosti za vrijeme ptičjeg pjeva, istraživači su identificirali dvije različite klase neurona koji pokazuju različite uzorke aktivnosti. Vlastite zabilješke znanstvenici su usporedili s obrascima aktivnosti zabilježenima na dva poznata anatomska puta u globusu pallidusu majmuna. Premda su stope inicijalne aktivnosti bile mnogo više kod ptica (do 700 udaraca u sekundi, među najbržim neuronima), obrasci dvaju vrsta uglavnom se nisu međusobno mnogo razlikovali. Osim toga, istraživači su potvrdili da je jedan od dva razreda ptica formira iste vrste veza baš kao i njihovi srodnici, primati.

Najnovija opažanja bit će objavljena u broju časopisa Journal of Neuroscience od 26. svibnja. U zasebnoj studiji, nedavno objavljenoj u Journal of Neurophysiology, Goldberg i suradnici navode da aktivnost ostalih neurona u području X podsjeća na četiri poznate klase neurona u strijatumu sisavaca. “Naši rezultati ozbiljno potvrđuju da je, unatoč neznatnim razlikama u anatomiji istovjetan moždani sklop temelj učenja u ptica i sisavaca”, kaže Goldberg. “Ovaj sklop najvjerojatnije je evoluirao prije najmanje 300 milijuna godina, prije no što su ptice i sisavci krenuli svatko svojim putem.”

Usvajanje ptičjeg pjeva vrlo je stereotipan oblik učenja i idealan model sustava za razumijevanje općih principa uključenih u usvajanje složenih radnji. Nova otkrića pogoduju ideji da je takva vrst poduke umnogome primjenjiva u biologiji čovjeka te liječenju oboljenja poput Parkinsonove bolesti.

Izvor: Massachusetts Institute of Technology

Možda će vas zanimati

Energija i gorivo

Kako baterija funkcionira tema je koja postaje sve važnija u našem svakodnevnom životu. Od pametnih telefona i prijenosnih računala do električnih automobila i pametnih...

Računarstvo i internet

Kvantna tehnologija je fascinantno područje koje koristi principe kvantne fizike za stvaranje novih i moćnih alata. Za razliku od klasične tehnologije, koja se oslanja...

Psihologija

Psihološki eksperimenti često otkrivaju fascinantne uvide u ljudsko ponašanje, ali također mogu podići ozbiljna etička pitanja. Iako su mnogi poznati psihološki eksperimenti pridonijeli našem...

Geografija i geologija

Oceani, koji pokrivaju više od 70% površine Zemlje, predstavljaju najveću i najmanje istraženu zonu našeg planeta. Unatoč svojoj ogromnoj veličini, manje od 5% oceanskog...