Connect with us

Znanost

Arheologija i paleontologija

Rani su ljudi koristili snagu mozga, inovacije i timski rad kako bi dominirali planetom

Kao vrsta naizgled slabih, golih majmuna, nije vjerojatno da smo mi, ljudi, kandidati za moć u prirodnom svijetu u kojem se dominantne prilagodbe mogu svesti na brzinu, okretnost, čeljusti i pandže. Zašto smo se mi uzdigli do vladavine dok su naši čovjekoliki rođaci izumrli, već dugo se pitaju znanstvenici.

Proučavanje naše ljudske prirode obuhvaća mnoga polja od antropologije, primatologije, kognitivne znanosti i psihologije do paleontologije, arheologije, evolucijske biologije i genetike. Predstavnici svake od ovih disciplina okupili su se između 19. i 22. veljače na radionici, „Porijeklo ljudske jedinstvenosti i bihevioralna suvremenost“ u sklopu projekta Origins, Arizona State Universitya, da bi raspravljali o nedavnim napretcima u svojim poljima djelovanja.

Predvođena profesoricom sa ASU-a Kim Hill i paleoantropologom Curtisom Mareanom, suorganizatorima ovog događaja, grupa znanstvenika usvojila je radnu definiciju da je ljudska jedinstvenost „temeljni kapacitet za proizvodnju kompleksnosti,“ a da se o bihevioralnoj suvremenosti razmišlja kao o „manifestaciji“ tih kapaciteta. Manifestacija kapaciteta, rekli su Hill i Morean, može se svesti na iznimnu spoznaju, kulturu i suradnju. Svako od ova tri područja bilo je tema fokusa za znanstvenike. Jedan od njihovih ciljeva na konferenciji bio je da ukažu na specifične markere ovih manifestacija i da ih zatim iskoriste kako bi identificirali razvoj ljudi unutar paleoantropoloških podataka.

Spoznaja

Početak ljudske spoznaje, na primjer, rezultat je razvoja većeg mozga, koji se može predstaviti artefaktima – kamenim oruđem, oružjem – ili proizvodnjom koja ukazuje na veće sposobnosti mišljenja i inovativnost, rekao je arheolog i paleoantropolog John Shea sa sveučilišta Stoney Brook. Nadalje, iako nas je prilagodba većeg mozga možda odvojila od naših rođaka primata, ona je također i nastala pod cijenu većih zahtjeva za „gorivom“. Ljudski mozak koristi barem 20% osnovnog metabolizma pojedinca, kaže Jean-Jacques Hublin s Max Planck Instituta za evolucijsku antropologiju u Njemačkoj. Dokaze da su rani ljudi koristili vatru, možemo koristiti da bismo primijetili kako su prevladali svoje potrebe za energijom, rekao je primatolog i bio – antropolog Richard Wrangham sa sveučilišta Harvard. Toplina pomaže osloboditi energiju omekšavajući hranu, modificirajući njene proteine i uništavajući otrove, kaže Wrangham, pa iz toga razloga kuhanje može pomoći objasniti i veličinu mozga, kao i male očnjake i mali želudac u usporedbi s drugim primatima.

Po istom principu dokazi o kopnenoj prilagodbi mogu također označavati ljudsku aktivnost i strategiju kojom su izišli u susret povećanoj potrebi mozga za energijom. Arheološka iskopavanja duž obale južne Afrike, kaže Marean, pokazuju da su rani ljudi dobili hranu bogatu energijom usvojivši prehranu školjkama, koja je bila od velike nutritivne vrijednosti za mozak.

Kultura

Shodno tome, istraživači su raspravljali kako je veliki mozak doveo do kulture, produkta mišljenja i društvenog učenja olakšanog jezikom, kreativnošću i inovacijom. Prenošenje znanja s generacije na generaciju metaforički se opisuje kao „efekt zupčanika“ koji s vremenom stvara veću kompleksnost kulture. U svijetu usamljeni čovjek ne bi mogao preživjeti bez kulture, objasnio je teoretičar evolucije Rob Boyd s Kalifornijskog Sveučilišta u Los Angelesu. „Razmislite o tome što je potrebno za život na Aljasci,“ rekao je. „Trebali bi kajak, osti i splav da ne potonete. Nitko ne izumljuje kajak. Ljudi uče ispravan način za izradu kajaka od drugih.“

Nadalje, Boyd kaže da kultura omogućuje ljudima prednost u preživljavanju koja je iznad kapaciteta drugih životinja. Prema Sheai, koji se specijalizirao u staroj uporabi oružja s projektilima. „lako je zamisliti kako je kompleksna tehnologija projektila možda dovela do toga da ljudi dobiju širok i otporan ljudski ekološki položaj.“

Suradnja

Bilo da se radi o situacijama lova, opskrbe, odgoju djece ili migracijama, ljudi sa kulturom, u ostvarivanju zajedničkih ciljeva, mogli su mnogo dobiti kroz suradnju. Ljudi koji surađuju doveli bi do veće stope preživljavanja, veće reprodukcije i kolonizacije. Naposljetku, svi drugi primati surađuju, rekla je antropologinja Joan Silk s Kalifornijskog Sveučilišta u Los Angelesu, koja se specijalizirala za reproduktivne strategije majmuna starog svijeta. Zajednički odgoj, na primjer, smanjuje stres kod macaklina s kapom, stvarajući tako veći reproduktivni uspjeh. Razvojni psiholog Felix Warneken sa sveučilišta Harvard dodaje da socijalne vještine ljudske djece uključuju i shvaćanje onoga što se namjerno dijeli (majmun radi što majmun vidi) u vrlo ranoj dobi. Oni pokazuju shvaćanje uvjerenja drugih, pokazujući time „teoriju uma,“ koja nadahnjuje suradnju.

Opisujući kako joj je terenski rad sa narodom Kung iz južne Afrike dao neposredan uvid u suradnju, Polly Wiessner, sa Sveučilišta u Utahu je rekla da su lovci – sakupljači koristili poklone kao mnemoničke uređaje među ljudskim skupinama, a osobni su nakit koristili kao znak za brak ili socijalni položaj.

Redoslijed uzročnih i vremenskih čimbenika

Prema Hill, koja proučava lovce – sakupljače preko 30 godina, bilo da se radi o perlama iz školjki, drugim vrstama poklona, ili predavanju žena, tragovi spoznaje, kulture i suradnje, na kraju bi doveli do usavršavanja i uprave. Stephen Shennan, profesor arheologije na University Collegu u Londonu, objasnio je da se zajedno s populacijom eksponencijalno povećava kultura: veći kontakt među ljudskim skupinama vodi do povećanog kopiranja kreativnih inovacija. Na kraju, eksponencijalni kulturni efekt zupčanika prikazan je ljudskom dominacijom svijetom danas, rekli su Hill i Marean, koji su sakupili prijedloge okupljenih istraživača radi mogućeg prikaza toka, ili eventualnu vremensku skalu. Ovi prijedlozi biti će objavljeni na web stranici grupe radi daljnje rasprave. Zatvarajući radionicu Hill je rekla: „Jedino zajedničkim radom možemo potpuno objasniti pojavu i uskladiti vrijeme jedinstvenih značajki Homo sapiensa, i kako je ljudska evolucija kroz prirodne procese rezultirala spektakularnom anomalijom među živim vrstama.“

Izvor: scientificamerican.com

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Arheologija i paleontologija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh