Jedno istraživanje propituje na koji način se raspoloženja šire kroz grupe na društvenim mrežama. Rezultati ukazuju na to da se raspoloženja zaista mogu prenijeti, dok depresija ne može. Ovo je zanimljivo otkriće obzirom na rastuću rasprostranjenost depresije kod tinejdžera.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) ukazuju na to da depresija zahvaća oko 350 milijuna ljudi na svijetu. Činjenica da je depresija kod tinejdžera osobito u porastu ozbiljan je razlog za brigu. Jedna studija provedena prije par godina otkrila je da su prijave velikih depresivnih epizoda među mladim ljudima skočile za 37 posto između 2005. i 2014. godine.
Ova studija pod vodstvom istraživača sa Sveučilišta u Warwicku, objavljena u časopisu Royal Society Open Science, gledala je na to kako na pojedince utječu raspoloženja njihovih prijatelja, kako se raspoloženja šire grupom, i može li se širiti i depresija. Njihovo istraživanje otkrilo je da, iako simptomi depresije – poput osjećaja bespomoćnosti ili gubitka interesa – mogu biti društveno zarazni, utjecaj raspoloženja prijatelja nije dovoljan da biste i sami „zaradili“ depresiju.
Tim je analizirao podatke Nacionalne longitudalne studije zdravlja od adolescencije do odrasle dobi (eng. National Longitudinal Study of Adolescent to Adult Health) i koristili se matematičkim modelima te su otkrili da što više vaših prijatelja pati od loših raspoloženja, to je veća vjerojatnost da će i vama biti isto, i bit će teže poboljšati situaciju. Suprotan učinak pronađen je kod ljudi koji imaju pozitivniji društveni krug.
„Prethodne studije pokazale su da društvena podrška i nova prijateljstva mogu pozitivno djelovati na poremećaje raspoloženja kod adolescenata, a nedavni eksperimenti pokazuju da emocionalno stanje pojedinca može biti pod utjecajem izlaganja emocionalnim izrazima društvenih kontakta“, rekao je voditelj studije Rob Eyre u izjavi.
„Očito, bilo bi blagotvorno imati bolje razumijevanje načina na koji su raspoloženja adolescenata pod utjecajem raspoloženja njihovih prijatelja u informativnim intervencijama koje se bave depresijom kod adolescenata.“
Iako je njihova studija pokazala da loša raspoloženja prijatelja nisu dovoljna da bi nekoga gurnula u depresiju, istraživači žele ukazati na to da je jednako važno proučavati i podržavati ljude koji iskazuju simptome depresije koja još uvijek nije na visokoj razini.
„Niske razine simptoma depresije kod adolescenata problem su od velike trenutne važnosti jer su zaista vrlo česti, umanjuju kvalitetu životu i vode do većeg rizika od depresije kasnije u životu, u odnosu na situacije kada simptoma uopće nema“, rekla je suautorica Frances Griffiths.
„Rezultati koje smo pronašli mogu informirati agencije koje se bave javnim zdravstvom i dizajnirati intervencije protiv depresije kod adolescenata.“
