Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Psihologija

Raspoloženja mogu biti zarazna; vrijedi li isto i za depresiju?

Novo istraživanje propituje na koji način se raspoloženja šire kroz grupe na društvenim mrežama. Rezultati ukazuju na to da se raspoloženja zaista mogu prenijeti, dok depresija ne može. Ovo je zanimljivo otkriće obzirom na rastuću rasprostranjenost depresije kod tinejdžera.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) ukazuju na to da depresija zahvaća oko 350 milijuna ljudi na svijetu. Činjenica da je depresija kod tinejdžera osobito u porastu ozbiljan je razlog za brigu. Jedna studija prošle godine otkrila je da su prijave velikih depresivnih epizoda među mladim ljudima skočile za 37 posto između 2005. i 2014. godine.

Ova nova studija pod vodstvom istraživača sa Sveučilišta u Warwicku, objavljena u časopisu Royal Society Open Science, gledala je na to kako na pojedince utječu raspoloženja njihovih prijatelja, kako se raspoloženja šire grupom, i može li se širiti i depesija. Njihovo istraživanje otkrilo je da, iako simptomi depresije – poput osjećaja bespomoćnosti ili gubitka interesa – mogu biti društveno zarazni, utjecaj raspoloženja prijatelja nije dovoljan da biste i sami „zaradili“ depresiju.

Tim je analizirao podatke Nacionalne longitudalne studije zdravlja od adolescencije do odrasle dobi (eng. National Longitudinal Study of Adolescent to Adult Health) i koristili se matematičkim modelima te su otkrili da što više vaših prijatelja pati od loših raspoloženja, to je veća vjerojatnost da će i vama biti isto, i bit će teže poboljšati situaciju. Suprotan učinak pronađen je kod ljudi koji imaju pozitivniji društveni krug.

„Prethodne studije pokazale su da društvena podrška i nova prijateljstva mogu pozitivno djelovati na poremećaje raspoloženja kod adolescenata, a nedavni eksperimenti pokazuju da emocionalno stanje pojedinca može biti pod utjecajem izlaganja emocionalim izrazima društvenih kontakta“, rekao je voditelj studje Rob Eyre u izjavi.

„Očito, bilo bi blagotvorno imati bolje razumijevanje načina na koji su raspoloženja adolescenata pod utjecajem raspoloženja njihovih prijatelja u informativnim intervencijama koje se bave depresijom kod adolescenata.“

Iako je njihova studija pokazala da loša raspoloženja prijatelja nisu dovoljna da bi nekoga gurnula u depresiju, istraživači žele ukazati na to da je jednako važno proučavati i podržavati ljude koji iskazuju simptome depresije koja još uvijek nije na visokoj razini.

„Niske razine simptoma depresije kod adolescenata problem su od velike trenutne važnosti jer su zaista vrlo česti, umanjuju kvalitetu životu i vode do većeg rizika od depresije kasnije u životu, u odnosu na situacije kada simptoma uopće nema““, rekla je suautorica Frances Griffiths.

„Rezultati koje smo pronašli mogu informirati agencije koje se bave javnim zdravstvom i dizajnirati intervencije protiv depresije kod adolescenata.“

2 komentara

2 Comments

  1. Rufa Sabic

    21 rujna, 2017 u 5:54 pm

    Ima i za to lijeka..

  2. Alan Marić

    22 rujna, 2017 u 4:41 pm

    ako su podatci WHO mora da su tocni hahahah

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Neuroznanost

Što nas čini sretnima? Obitelj? Novac? Sreća? A peptidi? Neurokemijske promjene koje su u pozadini ljudskih emocija i socijalnog ponašanja su većim dijelom nepoznate....

Tehnologija

Depresija, anksioznost i poremećaji spavanja mogu se riješiti stimuliranjem neurona u mozgu. U posljednjih nekoliko godina, vidjeli smo lansiranje proizvoda od tvrtki kao što...

Psihologija

Psiholozi sa sveučilišta u Ohiju proveli su istraživanje na 800 muškaraca u dobi od 18 do 40 godina.

Psihologija

24% djevojčica i 9% dječaka u dobi od 14 godina je depresivno. To su zaključci nove studije predvođene akademicima sa sveučilišta u Liverpoolu i...

Oglašavanje