Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Zemlja

Rekordna kiselost oceana

Acidifikacija je prijetnja morskom ekosustavu.

Zahvaljujući emisiji ugljičnog dioksida razina stakleničkih plinova je sve viša. Oceani, koji tu emisiju apsorbiraju sve su kiseliji (acidifikacija), a to ima sve pogubniji utjecaj na morske ekosustave i riblje resurse. To tvrde autori izvješća pod nazivom “Biološki utjecaji na acidifikaciju oceana” (BIOACID).

Rezultati velikog osmogodišnjeg istraživanja koje je provodilo 250 znanstvenika pokazali su da kiselost izuzetno štetno utječe na podmladak morske faune. Brojka mladih životinjskih vrsta bi se mogla smanjiti na četvrtinu u usporedbi s onim što imamo danas. Neki od stručnjaka su još i pesimističniji pa smatraju da će smanjenje pasti na dvanaestinu.

Glavni zaključci brošure predstavljali su se na godišnjoj konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Bonnu krajem studenoga. Autori dotičnog projekta BIOACID tvrde kako će neke životinjske vrste najprije imati koristi od kemijskih promjena (alge, recimo, zbog ugljikovog dioksida za fotosintezu) no čak će i one u konačnici biti indirektno pogođene promjenama u cijelom hranidbenom lancu.

Tvrdi se i da će na pogubnost promjena uzrokovanih zakiseljavanjem imati utjecaja i klimatske promjene, razvoj obalnih gradova, zagađenost, pretjerani izlov i poljoprivredna gnojiva. Ističe se da se acidifikacija događa na vrhuncu globalnog zatopljenja što ljudski rod dovodi do dvostruke nevolje. Kombinacija tih dvaju faktora bi mogla biti najkritičniji ekonomski i okolišni izazov stoljeća.

Oceani, naime, apsorbiraju četvrtinu emisija stakleničkih plinova i dodatno se još četvrtina usisa u biosferu, a to prirodno limitira razinu stakleničkih plinova u atmosferi. CO2 se u atmosferi zadržava stotinama godina, a u oceanima i dulje. Plinovi pohranjeni u njima imaju dugoročne posljedice zbog acidifikacije.

Da bi se slikovitije približilo koliko je stanje alarmantno treba reći da svakog dana svjetski oceani apsorbiraju 4 kg CO2 po osobi, a postojeća razina kiselosti oceana  je “bez presedana u 300 milijuna godina”, stoji u upozorenju znanstvenika.

Pribor za proučavanje acidifikacije. Foto: Maike Nicola/Geomar

Ugljični dioksid se iz fosilnih goriva rastvara u morskoj vodi proizvodeći tako karbonatnu kiselinu zbog čega se smanjuje pH faktor vode. Od samog početka industrijske revolucije je prosječan pH globalne površine oceana pao s 8,2 na 8,1. U prijevodu, kiselost je povećana za oko 26 posto.

“Acidifikacija utječe na život svih morskih stanovnika, samo u različitoj mjeri”, poruka je voditelja studije, profesor Ulfa Riebesella iz Centra za istraživanje oceana GEOMAR Helmholtz. Upozorio je da će negativan utjecaj jače osjetiti morske životinje u svojoj ranijoj životnoj fazi. “Čak i ako morski organizmi nisu direktno pogođeni acidifikacijom, ona će na njih indirektno utjecati preko promjene staništa ili izmjenama u hranidbenom lancu. Već je ugrožen podmladak atlantskog bakalara, plave dagnje, morskog leptira, morske zvijezde i morskog ježa.”

Stručnjakinja za acidifikaciju oceana dr. Carol Turley iz britanskog laboratorija Plymouth Marine kaže da je studija BIOACID-a iznimno važna. “Ona pridonosi bitnom uvidu u posljedice koje acidifikacija oceana može imati na ogroman broj morskih organizama, od mikroba pa do ribljih vrsta“, rekla je Turley.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Ekologija i okoliš

Koncept koji je stvorila Lenka Petráková prikuplja otpad iz oceana i priprema ga za reciklažu

Geografija i geologija

Zemlja je prije 3,2 milijarde godina bila “vodeni svijet” potopljenih kontinenata, otkrivaju geolozi nakon analize podataka o izotopima kisika iz drevne oceanske kore koja...

Biologija

Primjenom tehnoloških rješenja i boljim upravljanjem oceani bi mogli proizvoditi šest puta više hrane nego što proizvode danas, kažu znanstvenici u izvješću u kojem...

Ekologija i okoliš

Divovi oceana nikad ugroženiji

Oglašavanje