Connect with us

Hi, what are you looking for?

Reprogramiranjem neurona do promjene mozga

Ilustracija neurona. (Credit: © nobeastsofierce / Fotolia)

Novo otkriće znanstvenika s Harvarda koji proučavaju matične stanice je okrenulo naglavačke jednu od osnovnih pretpostavka neurobiologije dokazavši da je moguće u mozgu pretvoriti već diferenciran neuron jedne vrste u neuron druge vrste.

Ilustracija neurona. (Credit: © nobeastsofierce / Fotolia)

Ilustracija neurona. (Credit: © nobeastsofierce / Fotolia)

Ovo otkriće Paole Arlotte i Caroline Rouaux nam govori da „možda mozak i nije toliko nepromjenjiv koliko smo mislili jer postoji period u kojem je moguće reprogramirati neurone“ kaže Arlotta, profesorica na Odjelu za matične stanice i regenerativnu biologiju (SCRB) s Harvarda.

Princip reprogramiranja stanica unutar tijela prvi je dokazao jedan od predsjednika SCRB-a i direktor Instituta za matične stanice, Doug Melton, koji je sa svojim kolegama uspio reprogramirati egzokrine stanice gušterače u beta stanice koje proizvode inzulin.

Arlotta i Rouaux su sada dokazale da se i neuroni mogu „predomisliti“.

U svojim su eksperimentima mijenjale projekcijske neurone, one koji povezuju dvije hemisfere mozga, u neurone slične kortikospinalnim neuronima, koji su jedna od dvije vrste neurona koje uništava Amiotrofična lateralna skleroza (ALS), poznata i kao Lou Gehrigova bolest. Kako bi postigle takvo reprogramiranje, znanstvenice su koristile transkripcijski faktor Fezf2, za kojeg je poznato da ima ključnu ulogu u razvoju kortikospinalnih neurona kod embrija.

To što čini ovo otkriće još značajnijim je činjenica da je do reprogramiranja došlo u mozgovima živih miševa, a ne u nakupinama stanica u laboratorijskim posudama. Miševi su bili mladi pa još uvijek nije poznato hoće li reprogramiranje neurona biti moguće i kod starijih životinja te kod ljudi. Ako to bude moguće, biti će od ogromnog značaja u liječenju neurodegenerativnih bolesti.

„Neurodegenerativne bolesti obično napadaju određenu vrstu neurona, dok ostale vrste ostanu netaknute. Na primjer, kod ALS-a su kortikospinalni neuroni u mozgu te motorički neuroni u leđnoj moždini ti koji odumiru“, kazala je Arlotta. „ Zamislite kad bi se moglo neurone koje je određena bolest poštedjela pretvoriti u onu vrstu neurona koji su uništeni. Kad bi se oboljelima od ALS-a mogao nadoknaditi makar mali postotak izgubljenih kortikospinalnih neurona, oni bi vjerojatno uspjeli povratiti osnovne funkcije“, nadodaje.

„Pošto je u prirodi nemoguće vidjeti da se jedan neuron pretvara u drugi, bilo je potrebno napraviti ovaj test kako bi se uništila dogma o nepromjenjivoj prirodi neurona. Morale smo dokazati da je to moguće. Nadam se da će ovo pogurati daljnja istraživanja u novom polju neurobiologije koje proučava granice i snagu neuronskog reprogramiranja.“, zaključuje Paola Arlotta.

Izvor: Harvard University

Možda će vas zanimati

Jeste li ikad razbijali glavu oko toga gdje ste ostavili ključeve od automobila? Kada ih konačno nađete, možete zahvaliti hipokampusu, dijelu mozga odgovornom za...

Konačno smo završili s pisanjem članka. Znojimo se oko izbora riječi i njihove organizacije kako bi najučinkovitije prenijeli poruku teksta. Češljamo tekst u potrazi...

Tehnologija

Istraživači s Imperial College u Londonu u Velikoj Britaniji razvili su fleksibilni sustav katetera koji je dizajniran da omogući pristup i liječenje dubokih područja...

Ribe iz porodice Gasterosteidae (koljuške) poznate su po mužjacima koji brinu za svoje potomstvo, dok ženke to ne čine. Kako ujedno mužjaci imaju i...

Advertisement