Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Neuroznanost

Reprogramiranjem neurona do promjene mozga

Ilustracija neurona. (Credit: © nobeastsofierce / Fotolia)

Novo otkriće znanstvenika s Harvarda koji proučavaju matične stanice je okrenulo naglavačke jednu od osnovnih pretpostavka neurobiologije dokazavši da je moguće u mozgu pretvoriti već diferenciran neuron jedne vrste u neuron druge vrste.

Ilustracija neurona. (Credit: © nobeastsofierce / Fotolia)

Ilustracija neurona. (Credit: © nobeastsofierce / Fotolia)

Ovo otkriće Paole Arlotte i Caroline Rouaux nam govori da „možda mozak i nije toliko nepromjenjiv koliko smo mislili jer postoji period u kojem je moguće reprogramirati neurone“ kaže Arlotta, profesorica na Odjelu za matične stanice i regenerativnu biologiju (SCRB) s Harvarda.

Princip reprogramiranja stanica unutar tijela prvi je dokazao jedan od predsjednika SCRB-a i direktor Instituta za matične stanice, Doug Melton, koji je sa svojim kolegama uspio reprogramirati egzokrine stanice gušterače u beta stanice koje proizvode inzulin.

Arlotta i Rouaux su sada dokazale da se i neuroni mogu „predomisliti“.

U svojim su eksperimentima mijenjale projekcijske neurone, one koji povezuju dvije hemisfere mozga, u neurone slične kortikospinalnim neuronima, koji su jedna od dvije vrste neurona koje uništava Amiotrofična lateralna skleroza (ALS), poznata i kao Lou Gehrigova bolest. Kako bi postigle takvo reprogramiranje, znanstvenice su koristile transkripcijski faktor Fezf2, za kojeg je poznato da ima ključnu ulogu u razvoju kortikospinalnih neurona kod embrija.

To što čini ovo otkriće još značajnijim je činjenica da je do reprogramiranja došlo u mozgovima živih miševa, a ne u nakupinama stanica u laboratorijskim posudama. Miševi su bili mladi pa još uvijek nije poznato hoće li reprogramiranje neurona biti moguće i kod starijih životinja te kod ljudi. Ako to bude moguće, biti će od ogromnog značaja u liječenju neurodegenerativnih bolesti.

„Neurodegenerativne bolesti obično napadaju određenu vrstu neurona, dok ostale vrste ostanu netaknute. Na primjer, kod ALS-a su kortikospinalni neuroni u mozgu te motorički neuroni u leđnoj moždini ti koji odumiru“, kazala je Arlotta. „ Zamislite kad bi se moglo neurone koje je određena bolest poštedjela pretvoriti u onu vrstu neurona koji su uništeni. Kad bi se oboljelima od ALS-a mogao nadoknaditi makar mali postotak izgubljenih kortikospinalnih neurona, oni bi vjerojatno uspjeli povratiti osnovne funkcije“, nadodaje.

„Pošto je u prirodi nemoguće vidjeti da se jedan neuron pretvara u drugi, bilo je potrebno napraviti ovaj test kako bi se uništila dogma o nepromjenjivoj prirodi neurona. Morale smo dokazati da je to moguće. Nadam se da će ovo pogurati daljnja istraživanja u novom polju neurobiologije koje proučava granice i snagu neuronskog reprogramiranja.“, zaključuje Paola Arlotta.

Izvor: Harvard University

3 komentara

3 Comments

  1. Borna Čizmić

    8 ožujka, 2013 u 1:32 pm

    ionako smo bezglavi, ne vidim nikakvu štetu u ovome haha

  2. Davor Nikšić

    8 ožujka, 2013 u 1:40 pm

    pa to su radili u srednjem vijeku samo se tada zvalo jednostavno Lobotomija.

  3. Gabriella Szigeti Ceramics

    8 ožujka, 2013 u 1:44 pm

    nice! huuurrraaaayyy!

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Oboljenja i poremećaji

Stručnjaci vjeruju da se srce može oštetiti tijekom nesretnog događaja i da na to, zapravo, utječe – mozak. Švicarski znanstvenici su proučavali ljude s...

Neuroznanost

Kemijski procesi u mozgu se mijenjaju

Neuroznanost

Ljudi koji su pretrpjeli nekakve traumatske ozljede mozga u prefrontalnom korteksu manje su otvoreni za nove ideje. Znanstvenici već nekoliko godina nagađaju da u...

Neuroznanost

Veličina zjenice oka može otkriti radi li mozak majmuna brzo ili sporo. Veličinom zjenice može se predvidjeti hoće li majmun previše ili čak premalo procjenjivati, tvrde...

Oglašavanje