Nedavna studija tima znanstvenika s japanskog Osaka City Sveučilišta i njemačkog Max Planck Instituta razuvjerila je naša donedavna saznanja o kognitivnim sposobnostima riba.
Naime, prepoznavanje svog lika u zrcalu je bilo nešto što u životinjskom svijetu mogu samo sisavci i ptice. Ipak, malene ribe čistači su isto dio ovog ekskluzivnog tima.
Proveden je klasičan test vizualnog samoprepoznavanja, tzv. mirror self-recognition test. Na subjekte se obično stavi nekakav znak kad ih se izlaže vlastitom odrazu u zrcalu te im se potom prati reakcija.
Voditelj studije Masanori Kohda i njegov tim su postavili zrcala u 10 rezervoara, a u svakom od njih je bila po jedna riba čistač. Većina riba je nakon izloženosti brzo odjurila od zrcala.
Sljedeći korak je bio dobivanje nekog traga na svom tijelu. To su bile obojene gumene linije na grlu koje su one mogle vidjeti isključivo u zrcalu. Kad su ribe ugledale obojene linije u zrcalu, trudile su se da se oslobode tih nepoznatih tragova trljajući tijela o površinu rezervoara. Riba čistač koja trlja grlo je ponašanje koju nikad ranije nije primijećeno kod te vrste.
Samosvijest ili ipak ne?
Gordon Gallup, evolucijski psiholog s Državnog Sveučilišta u New Yorku (koji je i osmislio ovaj slavni test) smatra da test ne dokazuje kako su ove ribe svjesne sebe.
„Postoje samo 3 vrste za koje imamo neoborive, rigorozne, eksperimentalne, izvodljive dokaze za samoprepoznavanje u zrcalu. I te vrste su čimpanze, orangutani i ljudi“, tvrdi Gallup.
On objašnjava kako su tragovi na vratu riba bili smeđe boje i da sliče na ektoparazite, što je značajno promijenilo test, jer su čistači „opsjednuti“ ovim organizmima. Kao alternativno objašnjenje, Gallup tvrdi da su čistači jednostavno reagirali na drugu ribu, ohrabrujući ju da se otarasi parazita.
On, ipak, odaje priznanje znanstvenicima za trud koji su uložili. Dodaje kako bi, ako su ove ribe zaista svjesne sebe, on bio „apsolutno iznenađen“.
