Connect with us

Hi, what are you looking for?

Rođeni vođa? Sposobnost vodstva je nasljedna

Foto: Pixabay

Prema rezultatima jednog istraživanja na UCL-u (University College London), genetske razlike značajno su povezane s vjerojatnosti kojom ljudi preuzimaju upraviteljske odgovornosti.

Studija objavljena na internetskom portalu Leadership Quarterly prva je koja prepoznaje specifične DNA sekvence povezane s tendencijom pojedinaca da zauzmu poziciju vođe. Međunarodni istraživački tim, uključujući i akademike s Harvarda, Sveučilišta u New Yorku i Sveučilišta u Kaliforniji, na velikome uzorku blizanaca procijenio je da četvrtina promatranih varijacija vodstva među pojedincima može biti objašnjena genima koje su naslijedili od svojih roditelja.

“Identificirali smo genotip, nazvan rs4950, koji se dovodi u vezu s nasljeđivanjem sposobnosti vođenja kroz generacije”, izjavio je glavni autor, dr. Jan-Emmanuel De Neve (sa Škole javne politike Sveučilišta u Londonu). “Uvriježeno mišljenje da je vodstvo vještina većim dijelom ostaje istinito, ali mi smo pokazali da je, dijelom, i genetska osobina.”

Kako bi pronašli genotip, dr. De Neve i njegovi kolege analizirali su podatke dviju velikih skala uzoraka iz Sjedinjenih Američkih Država dostupnih preko Nacionalne longitudinalne studije adolescentskoga zdravlja (Add Health) i Framinghamove studije o srcu.

Usporedili su genetske uzorke otprilike 4 tisuća pojedinaca s informacijama o poslovima i odnosima te pronašli da u obje ankete postoji značajna veza između pojavnosti genotipa rs4950 i vodstva. Ponašanje vođe mjereno je utvrđivanjem zauzimaju li pojedinci nadređene uloge na radnome mjestu ili ne.

Tim je pronašao da iako zauzimanje pozicije vođe uglavnom zavisi o razvijenim vještinama, nasljeđivanje osobina vođe, također, igra veliku ulogu.

Dr. De Neve je izjavio: “Nedavno, u kolovozu, profesor John Antonakis, poznat po svojima radovima o vodstvu, postavio je pitanje: “Postoji li određeni gen za vodstvo?””

“Ova studija daje nam odgovor “da” – donekle. Iako bi o vodstvu i dalje pretežno trebali govoriti kao o vještini koja se može razviti, genetika – točnije genotip rs4950 – također igra značajnu ulogu u predviđanju tko će vjerojatnije zauzeti vodeću poziciju.”

Ustvrdio je da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se razumjeli načini na koje rs4950 djeluje s drugim faktorima na nastanak osobine vodstva, kao što je, primjerice, okruženje iz kojega dijete uči.

Dr. De Neve je dodao: “Naš rad skreće pozornost i na etičke probleme koji okružuju korištenje genetskih testova za selekciju i procjene vodstva i kako bismo trebali ozbiljno uzeti u obzir proširivanje trenutne zaštite protiv genetske diskriminacije na burzi rada. Naš glavni prijedlog za praksu jest da ovo istraživanje može pomoći u identificiranju specifičnih faktora okoliša koji mogu pomoću u razvijanju vještina vođe.”

“Želimo li stvarno razumjeti vodstvo i njegov utjecaj na organizacijske, institucionalne, ekonomske i političke ishode, moramo istraživati i prirodu i odgoj”, zaključio je dr. De Neve.

Izvor: UniversityCollegeLondon

8 Comments

8 Comments

  1. Dubravko Hrnjak

    January 22, 2013 at 6:47 pm

    Mnogo toga je REINKARNIRANO nasljedno – kao i “Reinkarnirane bolesti”.

  2. Alen Štimac

    January 22, 2013 at 7:00 pm

    Onda naše vođe imaju bolesne , jer su vođe za…..

  3. Marko Mac Josipović

    January 22, 2013 at 7:04 pm

    ma lažete jebem vam pitu, uvjeren sam da nije ništa nasljednije od sposobnosti uzgajanja pilića itd…

  4. Mirko Kuric

    January 22, 2013 at 7:17 pm

    normalno jer sve tajne leže u genetskom kodu.

  5. Sandro Dujmović

    January 22, 2013 at 7:44 pm

    čista glupost ……

  6. Sabo Tabi

    January 22, 2013 at 8:49 pm

    ko li je naručio “istraživanje”, verovatno neko iz sadijske arabije

  7. Denis Islamovic

    January 23, 2013 at 6:36 am

    Hahaha neki sheik

  8. Markovac Nadia

    January 23, 2013 at 11:36 am

    Velika je razlika izmedju “preuzimati odgovornost” i “znati upravljati”.Katastrofa je kada netko genetski zeli uvijek biti glavni,a IQ ispod 100.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Možda će vas zanimati

Znanost

Prema navodima španjolskog Nacionalnog centra za istraživanje raka (CNIO), 36-godišnjakinji je prvi tumor dijagnosticiran dok je bila beba, a drugi tumori uslijedili su u...

Prema jednoj studiji Sveučilišta Pennsylvania State, oblik nosa kod ljudi se mijenjao zbog različitih klimatskih uvjeta. Zbog toga ljudi koji žive u toplim i...

Jeste li sigurni da ste prijatelji?

Pamćenje je jako zanimljiva stvar. Razvilo se od naših prvih predaka, neandertalaca, koji su se mogli prisjetiti stvari na različite načine koristeći instinkt i...

Advertisement