NASA-in rover Curiosity prije nekoliko je dana došao do nepobitnog dokaza da je nekoć postojala voda na Marsu. Taj je dokaz došao u obliku tekstura stijena oblikovanih valovima. Naime, kao što znamo, voda svojim utjecajem može oblikovati stijene tijekom godina, a upravo je njezin utjecaj bio očit na stijenama koje je Curiosity pronašao.
Ti su uzorci nastali prije nekoliko milijardi godina kada je tekuća voda još uvijek postojala na površini Marsa. Rover Curiosity je sa svojom misijom počeo još 2012. godine, a kako navodi Ashwin Vasavada, jedan od vodećih NASA-ih ljudi na ovom projektu, radi se o dosad najboljem i najjačem dokazu o postojanju vode na Marsu koji je pronađen.
Ako je život ikada postojao na Marsu, ovi drevni vodeni putovi mogli bi sadržavati i više nego vrijedne informacije. Rover je identificirao teksture stijena s malim valovima, sličnim osušenim tragovima guma, u sloju stijena na planini Sharp zvanom Marker Band.
Marker Band je nastao tijekom jedne sušnije klime od onih koje su vladale na područjima koja je Curiosity prethodno istraživao. Poznato je da Mars ima ledene ploče i ledene kape na svojim polovima, a udari meteorita otkrili su podzemni led. Međutim, tekuća voda nije bila prisutna na planetu milijardama godina, barem koliko zasad znamo. Mars ima, može se tako nazvati, tanku atmosferu i hladan je, zbog čega se voda smrzava na površini, što navodi znanstvenike da vjeruju kako je većina drevne vode s planeta izgubljena u svemiru.
Unatoč nekolicini pokušaja, Curiosity nije uspio uzeti uzorak s tvrdog Marker Banda, ali još uvijek ga očekuju drugi uzbudljivi zadaci ako ne uspije uzeti uzorak iz mekše stijene. Marsova dolina Gediz Vallis sadrži niz stjenovitih krhotina za koje znanstvenici vjeruju da su ih tamo odnijela drevna klizišta što bi mogao biti idući korak ovog rovera u svojoj misiji. Te krhotine znanstvenicima omogućuju pristup stijenama s planine Sharp koje bi inače bile nedostupne. Proučavajući ove stijene, znanstvenici mogu dobiti uvid u inače nedokučive priče iz prošlosti Marsa.
Više o Curiosityju
Rover Curiosity je veličine automobila, a dizajniran je za istraživanje kratera Gale na Marsu i traženje znakova prošlih ili sadašnjih nastanjivih okruženja. Njegovo ime u prijevodu na hrvatski jezik znači “znatiželja”, što možda i najbolje opisuje njegovu ulogu i zadatak.
Lansirala ga je NASA u studenom 2011. godine, a uspješno je sletio na Mars u kolovozu iduće godine. Curiosity je opremljen nizom znanstvenih instrumenata koji mu omogućuju proučavanje Marsove površine i atmosfere, uključujući laser za isparavanje stijena i bušilicu za prikupljanje uzoraka tla i stijena za analizu. Neka od njegovih ključnih otkrića su:
- Dokazi o drevnoj rijeci koja teče na Marsu: Curiosity je pronašao zaobljene kamenčiće u koritu Marsovog potoka, što ukazuje da je planet nekada imao riječni sustav.
- Organske molekule: Curiosity je otkrio složene organske molekule u uzorcima Marsovog tla, koje bi mogle biti potencijalni izvor hrane za mikroorganizme.
- Metan u atmosferi: Curiosity je otkrio značajne skokove postotka metana u atmosferi Marsa, što bi moglo ukazivati na prisutnost aktivnog mikrobnog života ili geoloških procesa.
- Uvjeti pogodni za život: Nalazi Curiosityja pokazali su da je Mars u prošlosti imao pogodnije okruženje za život, s prisutnošću tekuće vode i debljim slojevima atmosfere.
Curiosity nastavlja raditi i istraživati Marsovu površinu, a njegovi su nalazi pružili vrijedne informacije za buduće misije na Mars i potragu za životom izvan Zemlje.
