Popunite li svoj radni prostor sobnim biljkama one će pročistiti zrak od raznih toksičnih kemikalija i pomoći vam da budete zdraviji i smanjite razinu stresa, pokazala je tako australska studija, a u prilog tome idu rezultati sličnog ranijeg istraživanja NASA-inih znanstvenika.
Zaključak se naročito odnosi na radne prostore u neboderima koji imaju ugrađene ventilacijske sustave pomoću kojih se virusi brže šire.
Zeleni prostori potiču osjećaj smirenosti i opuštenosti, a jako su korisni zbog pročišćavanja zraka od nekih toksičnih kemikalija i održavanja optimalne količine vlage u zatvorenom prostoru, tvrde Eddie van Etten i Pierre Horwitz, suradnici australskog Centra za menadžment ekosustava kod Sveučilišta Edith Cowan.
Jedan od mnogih kemijskih spojeva koji se oslobađaju u radnim prostorima iz namještaja od iverice, PVC stolarije, tapeta, linoleuma i svih vrsta deterdženata su – formaldehidi, hlapljivi organski spojevi koji iritiraju sluznice očiju, grla i nosa te koji potiču alergijski kontaktni dermatitis. Također negativno utječu na funkciju gornjega dišnog trakta i mogu izazvati glavobolju.
Među drugim toksičnim kemikalijama uredskog zraka su benzen, toluen, etilbenzen i ksilen, a čak i amonijak iz raznih sredstava za čišćenje.
“Bilo bi idealno u ured donijeti biljke koje pročišćavaju zrak od patogena, poboljšavaju uredski miks bakterija i preživljavaju s malo svjetla i s malo brige o njima”, tvrdi dr. Van Etten, napominjući kako visoke razine ugljičnog dioksida kojega izdišu osobe u radnoj sobi, čine prostor zagušljivim, naročito ako u sobi ne postoje klima uređaji.
Sobne biljke djeluju poput svojevrsnog biološkog filtera, sakupljajući svu prašinu na svoje listove, apsorbirajući loše materije i oslobađajući kisik.
Dok uredi mogu funkcionirati kao plodno tlo za razvoj opasnih bakterija koje izazivaju bolesti, postoje i one vrste bakterija koje se povezuju s biljkama i na radno okruženje utječu pozitivno, prema Ettenu i Horwitzu.
“To bi bile rekombinantne bakterije koje razgrađuju herbicide na netoksične produkte. Katkad se korijenje biljaka cijepi rekombinantnim bakterijama. Biljke onda uvlače vodu kroz korijenje koja prolazi pritom pokraj bakterija koje odstranjuju, primjerice, teške metale”, pojasnili su znanstvenici.
Studija što ju je provela NASA pokazala je da sobne biljke pročišćavaju zrak, sprječavajući tako širenje bolesti koje se razvijaju iz virusa. Određene vrste biljaka su savršene u borbi protiv nesanice, prehlade ili napetosti u prsima, ustanovili su tako NASA-ini znanstvenici u svom istraživanju.
Etten i Horwitz nakon svega preporučuju za uredske prostore nabavljanje patuljaste bambus palme ili areka palme, zatim aloa veru, bostonsku paprat, engleski bršljan, zeleni sobni ljiljan, Aglaonemu, Spathiphyllum, patuljastu datulju, damsku palmu ili fikus.
