Često hvaljeni probiotici možda ipak ne zaslužuju toliko hvale. Naime, grupa izraelskih znanstvenika tvrdi kako su ovi živi mikroorganizmi (zdrave bakterije koje poboljšavaju dobrobit domaćina kad su uneseni u dovoljnoj količini) – skoro pa beskorisni.
Izraelsko istraživanje je jedno od najdetaljnijih analiza po pitanju toga što se događa u našem organizmu kad konzumiramo probiotike.
Probiotike se već dugo smatra zdravima i poželjnima za crijevnu floru. Međutim, najnoviji rezultati su pokazali da imaju ili malen ili čak nikakav utjecaj na organizam.
Znanstveni tim na institutu Weizmann je napravio vlastiti koktel probiotika. Koristili su 11 vrsta bakterija koje su prepoznate kao dobre bakterije, uključujući najpoznatije i najčešće upotrebljavane: laktobacil i bifidobakteriju.
Probiotik je konzumiralo 25 zdravih dobrovoljaca tijekom razdoblja od mjesec dana. Nakon toga su ih uspavali i kirurški im uzeli uzorke s više mjesta, od trbušne šupljine do debelog i tankog crijeva. Znanstvenici su nastojali uočiti mjesta gdje su se bakterije uspjele s uspjehom kolonizirati i vidjeti jesu li dovele do kakvih promjena u aktivnostima crijeva.
Rezultati, koji su opisani u časopisu Cell, pokazali su kako su u pola slučajeva dobre bakterije ušle kroz usnu šupljinu pa zatim direktno izašle “na drugu stranu”. U ostatku slučajeva su se kratko zadržale u probavnom sustavu prije nego što su ih pregazili naši vlastiti mikrobi.
Ljudski probavni sustav je dom velikom broju bakterija koji u njemu žive, a svatko od nas ima drukčiju mikrobiološku sliku. Dr. Eran Elinav, imunolog koji je sudjelovao u istraživanju, tvrdi da je zato pogrešno očekivati kako će gotov probiotik jednako djelovati na svakoga od nas.
Rekao je i kako će se probiotici u budućnosti morati početi “krojiti” prema individualnim potrebama pacijenata. “Kupovanje probiotika koji nisu skrojeni po potrebama primatelja, a koje možemo naći u trgovinama , poprilično je beskorisno”, zaključio je Elinav.