Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Društvene znanosti

Sam protiv svih: Kozmolog koji ne podnosi naziv ‘teorija Velikog praska’

James Peebles osvojio je ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku jer je pridonio tomu da se kozmologija pretvori u respektabilnu znanost, ali ako postoji naziv koji mrzi čuti – to je “teorija Velikog praska”.

Glavno objašnjenje postanka svemira ‘na snazi’ je već desetljećima, pri čemu su baš Peeblesova istraživanja kozmičke radijacije zacementirala mnoge pojedinosti.

“Prva stvar koju morate znati u mojem polju je to da je njegovo ime, teorija Velikog praska, prilično neprikladno”, kazao je 84-godišnji nobelovac na jednom skupu u Washingtonu prošli tjedan, pojasnivši da ne postoji nijedan konkretan dokaz da je u stvaranju svemira bilo neke gigantske eksplozije.

Nobelov odbor prošli je mjesec Peeblesu odao priznanje za višedesetljetni rad na sastavljanju teorijskog okvira za razvoj mladog svemira.

Ni sam ne zna ništa o ‘početku’
No ugledni znanstvenik ističe da ni sam ne zna ništa o “početku” i tvrdi da znanstvena zajednica nema dobru teoriju o tome.

Suprotno tomu imamo “jako dobro testirane teorije o razvoju svemira od njegove rane faze, pocevši od prvih sekundi ekspanzije, do danas”, kaže.

To je ustanovljeno na osnovu ostavljenih kozmoloških potpisa koje znanstvenici zovu “fosilima”.

U paleontologiji, fosili su sačuvani ostaci života iz geološke prošlosti. U kozmologiji, najstariji fosili su stvaranje helija i ostalih čestica nastalih iz nukleosinteze u vremenu kada je svemir bio vrlo vruć i gust.

“Nemamo test onoga što se dogodilo ranije”
Te su teorije dobro argumentirane dokazima i provjerama. No to nije slučaj s tajanstvenom fazom koja je tome prethodila.

“Nemamo dobar test onoga što se dogodilo ranije u vremenu”, kaže Peebels. “Teorije imamo, ali testirane nisu. Teorije, ideje, to su divne stvari, ali ako mene pitate, moraju proći test. Tada postaju utemeljene”.

“Svaki mudar fizičar može smisliti teoriju. Ali ona ne mora imati veze sa stvarnošcu. A ima li takvu vezu, to utvrdujemo eksperimentima. I jednostavno, teorija Velikog praska nema eksperimentalni dokaz”, naglasio je.

Kad ga pitaju koji bi naziv želio umjesto Velikog praska, Peebles odgovara: “Ma dignuo sam ruke od toga, ne volim Veliki prasak, ali i ja ga koristim”.

“Godinama smo ja i još neki kolege pokušavali uvjeriti znanstvenu zajednicu da pronade bolji naziv. Ali nismo uspjeli. Dakle, Veliki prasak ostaje. Neprikladno je, ali svi znaju taj naziv. Jednostavno sam odustao”, zaključio je.

Možda će vas zanimati

Računarstvo i internet

Kvantna tehnologija je fascinantno područje koje koristi principe kvantne fizike za stvaranje novih i moćnih alata. Za razliku od klasične tehnologije, koja se oslanja...

Psihologija

Psihološki eksperimenti često otkrivaju fascinantne uvide u ljudsko ponašanje, ali također mogu podići ozbiljna etička pitanja. Iako su mnogi poznati psihološki eksperimenti pridonijeli našem...

Geografija i geologija

Oceani, koji pokrivaju više od 70% površine Zemlje, predstavljaju najveću i najmanje istraženu zonu našeg planeta. Unatoč svojoj ogromnoj veličini, manje od 5% oceanskog...

Arheologija i paleontologija

Nedavno otkriven fosil neandertalskog djeteta u Španjolskoj izazvao je veliki interes među znanstvenicima. Ovaj fosil, koji pokazuje karakteristike Downovog sindroma, predstavlja prvi dokaz ove...