Orbiter europsko-ruske misije TGO, odaslan u potrazi za znakovima života na Marsu, uspješno je primio podatke modula Schiaparelli, potvrdila je Europska svemirska agencija (ESA). Još ne zna je li modul nazvan prema talijanskom astronomu iz 19. stoljeća i preživio spuštanje na Crveni planet.
Lander Schiaparelli, poznat i kao Entry, Descent&Landing Demonstrator Module (EDM, modul za ulazak, silazak i spuštanje na tlo), funkcionirao je savršeno do određene točke, rekao je voditelj planetarnih misija Andrea Accomazzo. Međutim, kada se Schiaparelli uz pomoć padobrana ‘prizemljio’ ili bolje reći ‘primarsio’, on se nije ponašao ‘kako se očekivalo’, dodao je Accomazzo. Trebat će neko vrijeme za analizu podataka, upozorio je Accomazzo i dodao da su primljeni smisleni podaci.
Na pitanje iz publike putem postavljeno putem telekonferencije koliki su izgledi da je Schiaparelli još u jednome komadu, generalni direktor ESA-e Jan Woerner kratko je odgovorio – Ne znamo.
Misiju ExoMars čine sonda Trace Gas Orbiter (TGO) i modul za ulazak, spuštanje i ateriranje (EDM), koji je ime dobio po Giovanniju Schiaparelliju, talijanskom astronomu iz 19. stoljeća. Nakon sedmomjesečnog putovanja i prijeđenih 496 milijuna kilometara, kontrolori misije odvojili su EDM od sonde u nedjelju u 16 sati i 40 minuta po srednjoeuropskom vremenu. TGO se smjestila u očekivanu orbitu i normalno funkcionira, što je ESA u svome centru pozdravila pljeskom.
Međutim, Schiaparelli, težak 577 kg i dizajniran da nakon rizičnog šestominutnog spuštanja sleti na površinu planeta tako što će koristiti padobran i potisnike kako bi se smanjila brzina od skoro 21.000 kilometara na sat, nije se oglasio, jer je kontakt s njime bio izgubljen u zadnji čas prije predviđenog vremena, objavila je ESA.
Miko Mitic
20 listopada, 2016 u 12:44 pm
trbao jos juce sleteti, slupao se ne salje signal…
Mario Kolar
20 listopada, 2016 u 12:51 pm
Bolje bi se malo bolja mješalica spustila nego ta ….
Vedran Ožir
20 listopada, 2016 u 1:24 pm
Na simulaciji pad sa dva metra u pijesak izgleda pristojno, no u realnosti je pitanje na što je stvarno “primarsio”.
Vera Lakatos
20 listopada, 2016 u 10:06 pm
Hahahaha, primarsio. Ustvari, tako je.
Vedran Ožir
20 listopada, 2016 u 1:24 pm
Nadam se samo da priliko ove akcije nije stradao niti jedan marsovac
Igor Glavičić
20 listopada, 2016 u 5:39 pm
Na nista…lazu koliko su dugi I siroki…
Damir Jakičić
20 listopada, 2016 u 9:14 pm
Kako je mogao postati podatke ako se nezna jeli preživio spoštanje?
Vera Lakatos
20 listopada, 2016 u 10:11 pm
Tako što se podaci šalju automatski, bez dodatne ljudske intervencije.
Damir Jakičić
20 listopada, 2016 u 10:19 pm
Pa naravno da je bez ljudske posade, znači kako je uređaj mogao pooslati podatke, a “nezna se jeli preživio spuštanje” u samom naslovu je napisana glupost.
Vedran Ožir
21 listopada, 2016 u 7:30 am
Poslao je zadnje podatke PRIJE nego li je prešao zadnja 2 m do površine Marsa.
Alen Štimac
21 listopada, 2016 u 6:03 am
Karlo Marineli
21 listopada, 2016 u 6:32 am
znacajan znanstveni poduhvat vriedan paznje