Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay

Psihologija

Siromašniji ljudi radije dijele novac s drugima od bogatih

…ali ne zbog altruizma.

Ljudi s manje financijske sigurnosti vjerojatnije će dijeliti novac s drugima, otkriva nova studija.

Znanstveni tim sa Sveučilišta Kraljice Marije u Londonu je proveo društveni eksperiment. Htjeli su saznati do kojeg stupnja može bogatstvo utjecati na nečiju velikodušnost.

Onima koji su sudjelovali u istraživanju je dodijeljen ”viši” ili ”niži status” koji je bio određen iznosom novca kojeg su primili od znanstvenika. Tijekom eksperimenta su sudionici morali odlučiti koliko točno novca žele zadržati za sebe, a koliko ostaviti u zajedničku kasu koja će se dijeliti s drugima.

Studija je objavljena u časopisu Basic and Applied Social Psychology i pokazala je da su ispitanici s dodijeljenim ”nižim statusom” imali veću vjerojatnost da će novac staviti u zajedničku kasu.



Također, pojedinci s ”visokim statusom” koji su novac stekli vlastitim naporima (a ne slučajnom srećom) su imali su još manju vjerojatnost iskazivanja svoje velikodušne prirode.

”Za osobe višeg statusa, način kojim su došli do novca, bilo da je riječ o slučajnosti ili o vlastitim naporima, bio je tada ključan faktor za određivanje nivoa suradnje,” pojasnila je dr. Magda Osman, glavna autorica studije. ”S pojedincima nižeg statusa to nije bio slučaj. Način kojim su došli do niskog statusa nije im pravio nikakvu razliku u ponašanju.”

Dr. Osman je objasnila da, iako su oni koji su vlastitim naporima stekli novac imali veću vjerojatnost da će ga i zadržati za sebe, ljudi s nižim statusom su imali veću vjerojatnost da će surađivati s drugima kako bi svoje bogatstvo povećali.

”Kad imate ograničeni status, očigledna strategija je da ga povećate kroz suradnju s drugima,” navodi ona. ”Tu je bitno da čak i kad se osoba ponaša kooperativno, nema razloga smatrati da je to isključivo iz nesebičnih razloga.”

Ključan rezultat eksperimenta je činjenica kako su oni ”nižeg statusa” bili spremni preuzeti puno veće rizike stavljajući novac u zajedničku kasu, s obzirom na to da nisu imali nikakvu garanciju da će i ostali učiniti isto.

Nadalje, tim je primijetio i da je empatija imala malo utjecaja na odluke sudionika tijekom eksperimenta. ”Drugo iznenađujuće otkriće je bilo to da empatija nije imala utjecaja na prosocijalno ponašanje, tj. stavljanje novca u zajedničku kasu,” kaže dr. Osman.

”To je bitno, jer postoji mnogo tvrdnji kako je empatija ljepilo koje povezuje ljude da se ponašaju društveno.”

Negdje, nešto nevjerojatno čeka da bude otkriveno.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Psihologija

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh