Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Psihologija

Siromašniji ljudi radije dijele novac s drugima od bogatih

…ali ne zbog altruizma.

Ljudi s manje financijske sigurnosti vjerojatnije će dijeliti novac s drugima, otkriva nova studija.

Znanstveni tim sa Sveučilišta Kraljice Marije u Londonu je proveo društveni eksperiment. Htjeli su saznati do kojeg stupnja može bogatstvo utjecati na nečiju velikodušnost.

Onima koji su sudjelovali u istraživanju je dodijeljen ”viši” ili ”niži status” koji je bio određen iznosom novca kojeg su primili od znanstvenika. Tijekom eksperimenta su sudionici morali odlučiti koliko točno novca žele zadržati za sebe, a koliko ostaviti u zajedničku kasu koja će se dijeliti s drugima.

Studija je objavljena u časopisu Basic and Applied Social Psychology i pokazala je da su ispitanici s dodijeljenim ”nižim statusom” imali veću vjerojatnost da će novac staviti u zajedničku kasu.

Također, pojedinci s ”visokim statusom” koji su novac stekli vlastitim naporima (a ne slučajnom srećom) su imali su još manju vjerojatnost iskazivanja svoje velikodušne prirode.

”Za osobe višeg statusa, način kojim su došli do novca, bilo da je riječ o slučajnosti ili o vlastitim naporima, bio je tada ključan faktor za određivanje nivoa suradnje,” pojasnila je dr. Magda Osman, glavna autorica studije. ”S pojedincima nižeg statusa to nije bio slučaj. Način kojim su došli do niskog statusa nije im pravio nikakvu razliku u ponašanju.”

Dr. Osman je objasnila da, iako su oni koji su vlastitim naporima stekli novac imali veću vjerojatnost da će ga i zadržati za sebe, ljudi s nižim statusom su imali veću vjerojatnost da će surađivati s drugima kako bi svoje bogatstvo povećali.

”Kad imate ograničeni status, očigledna strategija je da ga povećate kroz suradnju s drugima,” navodi ona. ”Tu je bitno da čak i kad se osoba ponaša kooperativno, nema razloga smatrati da je to isključivo iz nesebičnih razloga.”

Ključan rezultat eksperimenta je činjenica kako su oni ”nižeg statusa” bili spremni preuzeti puno veće rizike stavljajući novac u zajedničku kasu, s obzirom na to da nisu imali nikakvu garanciju da će i ostali učiniti isto.

Nadalje, tim je primijetio i da je empatija imala malo utjecaja na odluke sudionika tijekom eksperimenta. ”Drugo iznenađujuće otkriće je bilo to da empatija nije imala utjecaja na prosocijalno ponašanje, tj. stavljanje novca u zajedničku kasu,” kaže dr. Osman.

”To je bitno, jer postoji mnogo tvrdnji kako je empatija ljepilo koje povezuje ljude da se ponašaju društveno.”

Možda će vas zanimati

Računarstvo i internet

Kvantna tehnologija je fascinantno područje koje koristi principe kvantne fizike za stvaranje novih i moćnih alata. Za razliku od klasične tehnologije, koja se oslanja...

Geografija i geologija

Oceani, koji pokrivaju više od 70% površine Zemlje, predstavljaju najveću i najmanje istraženu zonu našeg planeta. Unatoč svojoj ogromnoj veličini, manje od 5% oceanskog...

Psihologija

Psihološki eksperimenti često otkrivaju fascinantne uvide u ljudsko ponašanje, ali također mogu podići ozbiljna etička pitanja. Iako su mnogi poznati psihološki eksperimenti pridonijeli našem...

Arheologija i paleontologija

Nedavno otkriven fosil neandertalskog djeteta u Španjolskoj izazvao je veliki interes među znanstvenicima. Ovaj fosil, koji pokazuje karakteristike Downovog sindroma, predstavlja prvi dokaz ove...