Ako želite poboljšati funkcioniranje vašeg velikog mozga, prehrana sirovom hranom recept je za katastrofu. Razlog leži u tome što bi čovjek trebao provesti više od devet sati dnevno hraneći se da bi iz neprocesuirane sirove hrane dobio dovoljno energije za normalno funkcioniranje velikog mozga.
Rezultat je to nove studije u kojoj je izračunato koliko je energije potrebno za rast mozga ili tijela kod primata. Međutim, naši preci uspjeli su dobiti dovoljno energije za rast mozga koji ima tri puta više neurona od onog kod majmuna kao što su gorile, čimpanze ili orangutani. Kako im je to uspjelo? Sudeći prema novoj studiji objavljenoj 22.listopada u Proceedings of the National Academy of Sciences – oni su kuhali!
“Ako se hranite samo sirovom hranom, u danu nema dovoljno sati da biste dobili količinu energije potrebnu za razvoj tako velikog mozga”, kaže Suzana Herculano-Houze, neuroznanstvenica sa Saveznog sveučilišta u Rio de Jaineru, suautorica projekta. “Zahvaljujući kuhanju dobili smo veći broj neurona.”
Mozak čovjeka ima više neurona nego mozak bilo kojeg drugog primata – u prosjeku 86 milijardi prema 33 milijarde neurona u gorile ili 28 kod čimpanze. Iako su ovi dodatni neuroni zaslužni za mnoge naše prednosti, to ima svoju cijenu. Naši mozgovi koriste 20% energije našeg tijela u stanju mirovanja, ostali primati koriste 9%. Dakle, dugogodišnja zagonetka jest: gdje su naši preci dobili tu dodatnu energiju kako bi razvili svoj um evolucijom od životinja s mozgom i tijelom veličine kao kod čimpanze?
Jedan odgovor pojavio se 1990. kad je harvardski primatolog Richard Wrangham iznio teoriju da se mozak ubrzano počeo razvijati prije 1,6 do 1,8 milijuna godina kad je naš predak, rani homo erectus naučio na vatri ispeći meso, gomolje i korijenje povrća. Wrangham tvrdi da kuhanje učinkovito rastvori hranu i našem probavnom sistemu omogućuje mnogo lakše i brže apsorbiranje energije. Od tada su Wrangham i njegove kolege svojim laboratorijskim studijama dokazali da glodavci i pitoni rastu brže i budu veći kad se hrane kuhanim umjesto sirovog mesa, a za probavu kuhanog je potreban i manji utrošak energije.
Herculano-Houzel i njena apsolventica Karina Fonseca-Azevedo, sad neuroznanstvenica na državnom institutu Translational Neuroscience u São Paulou, odlučile su provjeriti postavlja li prehrana sirovom hranom zaista granice do kojih se može razviti mozak primata. Najprije su izračunale broj neurona kod 13 vrsta primata (i više od 30 vrsta sisavaca). Istraživanja su pokazala dvije stvari: prvo, veličina mozga direktno je povezana s brojem neurona u mozgu, i drugo, broj neurona je u direktnoj vezi s količinom energije potrebnom da se nahrani mozak.
Nakon prilagodbe prema tjelesnoj masi izračunale su koliko bi sati dnevno različite vrste primata trebale jesti sirove hrane da bi dobile dovoljno potrebne energije da nahrane svoje mozgove. Pokazalo se da gorilama treba 8,8 sati, 7,8 orangutanima, 7,3 čimpanzama i 9,3 sati za našu vrstu, homo sapiens.
Ovi brojevi pokazuju da postoji gornja granica energije koju primati mogu dobiti hraneći se neobrađenom sirovom hranom, kaže Herculano-Houzel. Prehrana majmuna u divljini razlikuje se od moderne konzumacije sirove hrane, kojom ljudi dobivaju dovoljno energije obradom sirove hrane blenderima i dodavanjem bjelančevina i drugih hranjivih tvari. U divljini majmuni ne mogu razviti veće mozgove, osim ako ne smanje veličinu svog tijela, jer oni ne mogu prijeći granicu koja određuje koliko kalorija mogu konzumirati hraneći se 7-8 sati dnevno. Ali čovjek je, tvrdi znanstvenica, te granice prešao kuhajući hranu.”Razlog zbog kojeg imamo veći broj neurona od ijedne druge postojeće životinje jest taj što je kuhanje dozvolilo ovu kvalitativnu promjenu; ovaj korak dozvolio je povećanje našeg mozga. Kuhanjem smo uspjeli zaobići ograničenje koje nam određuje koliko vremena dnevno moramo provesti hraneći se”, kaže ona.
Ova studija pokazuje da majmun nije mogao postići veličinu mozga kao suvremeni čovjek zadržavajući svoj tipičan način prehrane, kaže Wrangham.
Paleoantropolog Robert Martin iz Prirodoslovnog muzeja Field u Chicagu slaže se da su ovo prvi dokazi metaboličkog ograničenja koje prehrana sirovom hranom može nametnuti u vidu rasta mozga (ili tijela) primata.”To bi moglo objasniti zašto tako veliki majmuni kao gorile imaju tako mali mozak u odnosu na veličinu tijela. Međutim, konačni sud još nije donesen. Je li kuhanje odgovorno za prvu ekspanziju veličine mozga kod homo erectusa ili su naši preci počeli kuhati na vatri kasnije, nakon što je mozak prošao kroz svoj drugi dramatični veliki rast, prije oko 600 tisuća godina. Prva ognjišta se, prema arheološkim zapisima, pojavljuju prije oko 800 tisuća godina, a kuhanje postaje široko rasprostranjeno tek u novije doba.
Međutim, prema mišljenju Herculano-Houzel, naši mozgovi bi još uvijek bili veličine onog u majmuna da se homo erectus nije zaigrao vatrom: “Gorile su zapele ograničene količinom hrane koju mogu pojesti u danu, orangutan je zapeo na istom, a i homo erectus bi zapeo da nije izmislio kuhanje”, kaže ona. “Što više o tom razmišljam, sklonija sam svojoj kuhinji. To je razlog zbog kojeg smo ovdje.”
