Connect with us

Znanost

Biljke i životinje

Šišmiši imaju senzore za dodir na krilima


Niz taktilnih senzora na krilima šišmiša možda bi mogao pomoći tim malim jedačima kukaca da postanu okretni majstori noćnog neba. Prema rezultatima studije objavljene u časopisu Cell Reports, ti iznimno osjetljivi receptori na krilima šalju taktilne informacije do mozga.

9830983089398

Šišmiši su jedini sisavci sposobni letjeti brzinom i do 32 kilometra na sat i stvarati zračne akrobacije kojima niti zrakoplovi ne mogu konkurirati. Hvatajući kukce i manevrirajući između triodimenzionalnih prepreka, dok lete, šišmiši moraju brzo integrirati sve vrste senzornih informacija. Sluh i vid šišmiša već su istraženi u nekoliko prethodnih studija, ali dodir je dugo vremena bio jednostavno zaboravljen – bez obzira što oni također koriste svoja krila kako bi se penjali po zidovima spilje, nosili hranu i ljuljali svoju mladunčad. Znanstvenici su nedavno otkrili da je koža na krilu šišmiša prekrivena mikroskopskim dlačicama koje stimulira protok zraka, te da upravo te dlačice pomažu šišmišima kontrolirati brzinu i praviti one brze zavoje tijekom leta.

Kako bi istražili način na koji šišmiši koriste ove vrste taktilnih povratnih informacija u svrhu poboljšanja kontrole leta, tim na čelu sa Cynthiom Moss sa Sveučilišta Johns Hopkins i Ellen Lumpkin sa Sveučilišta Columbia, odlučio je ispitati receptore osjetljive na dodir kod velikih smeđih šišmiša (Eptesicus fuscus). Nanošenjem boje na krila i ostatak kože, uspjeli su detektirati rasprostranjenost senzora. Njihova pozicioniranja pokazuju da različiti dijelovi krila šalju različite vrste osjetilnih povratnih informacija do mozga: stanice između prstiju odgovaraju na istezanje kože i promjene smjera vjetra, dok su stanice grupirane na sitnim dlačicama u podnožju krila specijalizirane za otkrivanje promjena u protoku zraka i turbulencija.

Nadalje, kada je tim znanstvenika ispuhivao zrak izravno na te sitne dlačice kako bi ih uzburkao, neuroni u primarnom somatosenzornom korteksu šišmiša odgovarali su rijetko, ali praskovitim intenzitetom. Neuroni su slično reagirali kada su im i znanstvenici lagano dotaknuli krila – protok zraka i taktilne stimulacije aktiviraju iste živčane puteve.

Iznenađujuće, tim je također otkrio da su neuroni na koži krila spojeni i na više i niže dijelove leđne moždine. Potonji obično nadražuju trup šišmiša, a ne njegov prednji dio. „To nam daje uvid u način na koji evolucijski procesi ugrađuju nove dijelove tijela u živčani sustav”, objasnila je Kara Marshall sa Sveučilišta Columbia. Ovo istraživanje pruža dokaze da osjećaj dodira igra ključnu ulogu u evoluciji leta u sisavaca.


"If the facts don't fit the theory, change the facts." A. Einstein

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Biljke i životinje

Popularno

Advertisement
Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh