Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biljke i životinje

Šišmiši možda kriju tajnu dugog života i otpornosti na bolesti

Šišmiši su  nevjerojatna stvorenja. Postoje već oko 65 milijuna godina te su u tome vremenu postali najrašireniji sisavci na Zemlji.

“Jato šišmiša” (engl. The Bat Pack) je tim istraživača iz Australskog laboratorija za zdravlje životinja (AAHL) iz Geelonga, koji je započeo istraživanje o šišmišima i virusima koje nose šišmiši te njihovim potencijalnim efektima na ljude, a sve to kao dio projekta očuvanja australske faune od egzotičnih nametnika i bolesti.

Njihova studija objavljena u časopisu Science daje uvide u evoluciju šišmišjega leta, njihove otpornosti na viruse i relativno dug životni vijek.

“Jato šišmiša”, u suradnji s Institutom za genom u Pekingu, vodio je tim koji je sekvencionirao genom dvije vrste šišmiša – crnu leteću lisicu, najvećega australskog šišmiša i kineskoga sitnog šišmiša Myotis davidii.

Nakon što su sekvencionirali genome usporedili su ih s genomom ostalih sisavaca, uključujući i ljude, kako bi pronašli sličnosti i različitosti.

Chris Cowled,  postdoktorand na AAHL-u, izjavio je kako bi ovo istraživanje moglo voditi prema strategiji liječenja ili čak sprječavanju bolesti kod ljudi.

“Dublje razumijevanje ovih evolucijskih adaptacija kod šišmiša moglo bi voditi k boljem liječenju bolesti ljudi te bi nam moglo eventualno omogućiti predvidjeti ili čak spriječiti izbijanje virusa koje nose šišmiši.”

“Šišmiši su prirodni nosioci nekoliko smrtonosnih virusa, kao što su hendra, ebola i SARS, ali oni obično ne podliježu bolestima koje ovi virusi uzrokuju. Šišmiši su jedini sisavci koji mogu letjeti i žive dulje u usporedbi s drugim životinjama slične veličine.”

Letenje je aktivnost koja zahtjeva mnogo energije i također proizvodi otrovne nusproizvode, a šišmiši su razvili nove neobične gene koji pomažu u eliminiranju tih otrova. Neki od tih gena, uključujući P53 gen, utječu na razvoj raka ili na detekciju i popravak oštećene DNA.

“Otkrili smo da neki od tih gena imaju sekundarnu ulogu u imunološkom sustavu, što je intrigantno”, izjavio je dr. Cowled.

“Predlažemo teoriju da je evolucija leta vodila k efektu prelijevanja, što nije utjecalo samo na imunološki sustav, već i na pojave poput starenja i raka.”

Ovo istraživanje je bilo globalno te su u njemu sudjelovali pekinški Institut za genom iz Shenzena; Australska nacionalna agencija za znanost, CSIRO; Sveučilište u Kopenhagenu, Institut za virologiju Wuhan Kineske akademije znanosti; Medicinski centar za istraživanje Naval i fundacija Henry M. Jacskon iz SAD-a,  Sveučilište “Uniformed Services” iz SAD-a te Medicinski fakultet Nacionalnoga sveučilišta Duke iz Singapura.

Izvor: CSIRO Australia

Možda će vas zanimati

Energija i gorivo

Kako nastaje nafta? Ovo pitanje otvara vrata u fascinantni svijet geoloških procesa nafte i tajanstvenog putovanja koje sirova nafta prolazi tijekom milijuna godina prije...

+

Zanima vas kakav je okus ljudskog mesa? Iako to možda nije najbolja tema za večeru, postoji nekoliko zanimljivih i pomalo morbidnih priča o iskustvima...

Fizika

Kvantna fizika nije samo grana znanosti; ona je revolucionarni pogled na temeljne strukture naše stvarnosti. Ovaj uvod u kvantnu fiziku otvara vrata svijetu u...

Planete i mjeseci

Mjesec vidljiv po danu nije rijedak prizor, ali često izaziva znatiželju i divljenje. Iako ga tradicionalno smatramo noćnim nebeskim tijelom, Mjesec se često može...