Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biljke i životinje

Šišmiši možda kriju tajnu dugog života i otpornosti na bolesti

Šišmiši su  nevjerojatna stvorenja. Postoje već oko 65 milijuna godina te su u tome vremenu postali najrašireniji sisavci na Zemlji.

“Jato šišmiša” (engl. The Bat Pack) je tim istraživača iz Australskog laboratorija za zdravlje životinja (AAHL) iz Geelonga, koji je započeo istraživanje o šišmišima i virusima koje nose šišmiši te njihovim potencijalnim efektima na ljude, a sve to kao dio projekta očuvanja australske faune od egzotičnih nametnika i bolesti.

Njihova studija objavljena u časopisu Science daje uvide u evoluciju šišmišjega leta, njihove otpornosti na viruse i relativno dug životni vijek.

“Jato šišmiša”, u suradnji s Institutom za genom u Pekingu, vodio je tim koji je sekvencionirao genom dvije vrste šišmiša – crnu leteću lisicu, najvećega australskog šišmiša i kineskoga sitnog šišmiša Myotis davidii.

Nakon što su sekvencionirali genome usporedili su ih s genomom ostalih sisavaca, uključujući i ljude, kako bi pronašli sličnosti i različitosti.

Chris Cowled,  postdoktorand na AAHL-u, izjavio je kako bi ovo istraživanje moglo voditi prema strategiji liječenja ili čak sprječavanju bolesti kod ljudi.

“Dublje razumijevanje ovih evolucijskih adaptacija kod šišmiša moglo bi voditi k boljem liječenju bolesti ljudi te bi nam moglo eventualno omogućiti predvidjeti ili čak spriječiti izbijanje virusa koje nose šišmiši.”

“Šišmiši su prirodni nosioci nekoliko smrtonosnih virusa, kao što su hendra, ebola i SARS, ali oni obično ne podliježu bolestima koje ovi virusi uzrokuju. Šišmiši su jedini sisavci koji mogu letjeti i žive dulje u usporedbi s drugim životinjama slične veličine.”

Letenje je aktivnost koja zahtjeva mnogo energije i također proizvodi otrovne nusproizvode, a šišmiši su razvili nove neobične gene koji pomažu u eliminiranju tih otrova. Neki od tih gena, uključujući P53 gen, utječu na razvoj raka ili na detekciju i popravak oštećene DNA.

“Otkrili smo da neki od tih gena imaju sekundarnu ulogu u imunološkom sustavu, što je intrigantno”, izjavio je dr. Cowled.

“Predlažemo teoriju da je evolucija leta vodila k efektu prelijevanja, što nije utjecalo samo na imunološki sustav, već i na pojave poput starenja i raka.”

Ovo istraživanje je bilo globalno te su u njemu sudjelovali pekinški Institut za genom iz Shenzena; Australska nacionalna agencija za znanost, CSIRO; Sveučilište u Kopenhagenu, Institut za virologiju Wuhan Kineske akademije znanosti; Medicinski centar za istraživanje Naval i fundacija Henry M. Jacskon iz SAD-a,  Sveučilište “Uniformed Services” iz SAD-a te Medicinski fakultet Nacionalnoga sveučilišta Duke iz Singapura.

Izvor: CSIRO Australia

13 komentara

13 Comments

  1. Ivana Blagojevic

    3 siječnja, 2013 u 7:25 pm

    Neki recept za pripremu šišmiša?!

  2. Thomas Jefferson-hr

    3 siječnja, 2013 u 7:26 pm

    baš je danas bilo na vjestima da je naše neko Vladino povjerenstvo istraživalo da li šišmiši lete danju 😛

  3. Drito U Glavu

    3 siječnja, 2013 u 7:30 pm

    Dobit ce i oni mišiju gripu, samo je pitanje vremena a to je : kad? 🙂

  4. Šukan Lovro

    3 siječnja, 2013 u 7:32 pm

    Da da mos si míslit da lete danu

  5. Marina Jarnjević

    3 siječnja, 2013 u 7:32 pm

    Gle ga kaj je zgodan :)))))

  6. Sulkimathdog Lolz

    3 siječnja, 2013 u 7:33 pm

    Cute <3 <3 <3 <3

  7. Ivan Ćalušić

    3 siječnja, 2013 u 7:36 pm

    ja zelim jednoga

  8. Nemanja Lazarevic

    3 siječnja, 2013 u 7:58 pm

    Znaci Batman zivi vecno xd

  9. Lou Hunter

    3 siječnja, 2013 u 8:34 pm

    jedimo šišmiše!!!

  10. Eugen Vlasic

    4 siječnja, 2013 u 2:34 am

    a cicmic :3

  11. Filip Raic

    4 siječnja, 2013 u 5:48 pm

    The Bat Pack

  12. Jasmin Mehičić

    4 siječnja, 2013 u 7:15 pm

    Ja znam zašto? SPAVAJU NAGLAVAČKE!

  13. Zoran Dorić Muto

    14 siječnja, 2013 u 10:19 pm

    Brrrrrrrr,ne volin šišmiše,bljucccc…jedan put san ulovio u životu s pomoću grmlja hahaha a ulovio san punih dvije godine…

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Biologija

U prosjeku, žene žive šest do osam godina duže od muškaraca. Naravno, pod pretpostavkom da se prema njima dobro postupa, ali to je nešto...

Bakterije i virusi

Skromno znanje o novom koronavirusu, koje su znanstvenici dosad skupili, pružilo je ipak određeni temelj za razne teorije, od fantastičnih preko sumnjivih do uvjerljivih....

Genetika

Gen koji nosi protein Lin28A, koji se obično nalazi u embrijima, pospješuje kapacitet obnavljanja tkiva odrasle osobe. Nije riječ o Marvelovom junaku Wolverineu, već...

Zdravlje i Medicina

Ljudi koji konzumiraju mnogo mlijeka, sira i jogurta ne moraju nužno živjeti dulje od onih koji to ne čine, pokazuje nedavno istraživanje. Znanstvenici su proučili...

Oglašavanje