Jedan od najpoznatijih misaonih eksperimenata, tzv. problem trolejbusa (trolley problem) je testiran ovaj put, ne samo misaono kao mnogo puta prije, nego baš u laboratorijskim uvjetima, u Belgiji. Uključivao je 200 ljudskih sudionika, laboratorijske miševe i elektrošokove.
Eksperiment nije savršeno postavljen, jer je teško izjednačiti smrt čovjeka i miša, ali znanstvenici su se svejedno poslužili tim načinom.
Podsjetimo, poznati misaoni eksperiment iz područja filozofske etike je postavljen 1967. od strane Philippe Foot, a pojednostavljeno glasi: zamislite jureći trolejbus ili tramvaj koji se munjevito približava prema 5 ljudi koji su zavezani ležeći na tračnicama. Vi to gledate i imate šansu da ih spasite tako što možete povući polugu koja će poslati tramvaj na drugi kolosijek. Jedini problem je u tome što na tom drugom kolosijeku leži zavezan za tračnice – jedan čovjek. Što ćete učiniti? Odbiti ikako reagirati i gledati kako 5 ljudi pogiba ili ćete preusmjeriti tramvaj i tako gledati kako umire jedan čovjek, kako bi onih 5 bilo spašeno?
Dakako, taj eksperiment ima mnogo verzija i nadgradnji, a ovaj spomenuti je najjednostavniji. Belgijski su znanstvenici to pretočili u labos sa živim miševima. Dva odvojena kaveza, s 5 miševa u jednom i jednim mišem u drugom, su bili postavljeni pred 200 ispitanika. Elektrošok koji nije bio smrtonosan, samo vrlo bolan, prijetio je kavezu s 5 miševa. Ispitanici su imali 20 sekundi za odluku hoće li preusmjeriti udar na kavez s jednim mišem kojem će tako nanijeti teške bolove ili će svojim nečinjenjem morati gledati patnju 5 miševa.
Trik je bio u tome da posrijedi nisu bili pravi elektrošokovi i nije bilo nikakvih bolova za životinje, ali ispitanici to nisu smjeli znati. 84 posto sudionika je izabralo preusmjeriti udar štedeći tako 5 miševa.
Rezultati su svakako zanimljivi, jer su pokazali da ljudi drukčije reagiraju kad na takav eksperiment odgovaraju čisto hipotetički, za razliku od ovog puta kad su se našli u stvarnim laboratorijskim uvjetima, sa “stvarnim” posljedicama. Naime, u hipotetičkoj situaciji je u ranijem ispitivanju samo 66 posto ljudi odlučilo preusmjeriti udar.
Različiti rezultati sugeriraju kako, kad su suočeni s posljedicama u stvarnim situacijama, ipak više ljudi naginje odluci konzekvencijalistički (gledajući posljedice i rezultat), nego deontološki (gledajući dužnost što bi trebalo činiti). Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Psychological Science.
Ovaj eksperiment ne prestaje zaokupljati ljude i čest je motiv raznih internetskih memeova, a pogotovo je popularan u današnje vrijeme kad se spominje skori dolazak autonomnih vozila i izazovi koje oni donose sa sobom.
Dok razmišljate kako biste vi postupili u takvoj situaciji, pogledajte simpatičan način rješavanja ovog problema kod jednog dvogodišnjaka:
