Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Društvene znanosti

Slavni “problem trolejbusa” je sada testiran u laboratoriju

Što biste vi učinili?

Jedan od najpoznatijih misaonih eksperimenata, tzv. problem trolejbusa (trolley problem) je testiran ovaj put, ne samo misaono kao mnogo puta prije, nego baš u laboratorijskim uvjetima, u Belgiji.  Uključivao je 200 ljudskih sudionika, laboratorijske miševe i elektrošokove.

Eksperiment nije savršeno postavljen, jer je teško izjednačiti smrt čovjeka i miša, ali znanstvenici su se svejedno poslužili tim načinom.

Podsjetimo, poznati misaoni eksperiment iz područja filozofske etike je postavljen 1967. od strane Philippe Foot, a pojednostavljeno glasi: zamislite jureći trolejbus ili tramvaj koji se munjevito približava prema 5 ljudi koji su zavezani ležeći na tračnicama. Vi to gledate i imate šansu da ih spasite tako što možete povući polugu koja će poslati tramvaj na drugi kolosijek. Jedini problem je u tome što na tom drugom kolosijeku leži zavezan za tračnice – jedan čovjek. Što ćete učiniti? Odbiti ikako reagirati i gledati kako 5 ljudi pogiba ili ćete preusmjeriti tramvaj i tako gledati kako umire jedan čovjek, kako bi onih 5 bilo spašeno?

Dakako, taj eksperiment ima mnogo verzija i nadgradnji, a ovaj spomenuti je najjednostavniji. Belgijski su znanstvenici to pretočili u labos sa živim miševima. Dva odvojena kaveza, s 5 miševa u jednom i jednim mišem u drugom, su bili postavljeni pred 200 ispitanika. Elektrošok koji nije bio smrtonosan, samo vrlo bolan, prijetio je kavezu s 5 miševa. Ispitanici su imali 20 sekundi za odluku hoće li preusmjeriti udar na kavez s jednim mišem kojem će tako nanijeti teške bolove ili će svojim nečinjenjem morati gledati patnju 5 miševa.

Trik je bio u tome da posrijedi nisu bili pravi elektrošokovi i nije bilo nikakvih bolova za životinje, ali ispitanici to nisu smjeli znati. 84 posto sudionika je izabralo preusmjeriti udar štedeći tako 5 miševa.

Rezultati su svakako zanimljivi, jer su pokazali da ljudi drukčije reagiraju kad na takav eksperiment odgovaraju čisto hipotetički, za razliku od ovog puta kad su se našli u stvarnim laboratorijskim uvjetima, sa “stvarnim” posljedicama. Naime, u hipotetičkoj situaciji je u ranijem ispitivanju samo 66 posto ljudi odlučilo preusmjeriti udar.

Različiti rezultati sugeriraju kako, kad su suočeni s posljedicama u stvarnim situacijama, ipak više ljudi naginje odluci konzekvencijalistički (gledajući posljedice i rezultat), nego deontološki (gledajući dužnost što bi trebalo činiti). Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Psychological Science.

Ovaj eksperiment ne prestaje zaokupljati ljude i čest je motiv raznih internetskih memeova, a pogotovo je popularan u današnje vrijeme kad se spominje skori dolazak autonomnih vozila i izazovi koje oni donose sa sobom.

Dok razmišljate kako biste vi postupili u takvoj situaciji, pogledajte simpatičan način rješavanja ovog problema kod jednog dvogodišnjaka:

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Psihologija

Stanley Milgram šezdesetih je godina postao poznat po svojim glasovitim eksperimentima kojima je testirao poslušnost prema autoritetima. Želio je doznati koliko daleko su ljudi...

Oglašavanje