Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biologija

Slijepo crijevo ipak nije toliko beskorisno kao što se mislilo

Slijepo crijevo je dugo bilo tjelesna misterija i evolucijski zaostatak koji jedino može poslužiti da dobijete upalu (apendicitis). To je mišljenje sada stvar prošlosti.

Midwestern sveučilište u Arizoni je izradilo studiju koja, za promjenu, govori o nekom pozitivnom i praktičnom svojstvu crvuljka koje mijenja dosadašnju sliku o njemu. Naime, ovaj zagonetni organ ipak može poslužiti kao skladište dobrih bakterija. Te bakterije bi tijelo moglo upotrijebiti da obnovi probavni sustav ako nastupi neko oboljenje poput kolere ili dizenterije.

Crvoliki organ smješten na donjoj desnoj strani trbušne šupljine se u prošlosti smatrao zakržljalim, jer nije imao posebne funkcije u procesu razgradnje i eliminacije probavljene hrane u crijevu.

Dodatan prilog vladajućem stavu da organ nije imao funkciju je činjenica da su ga mnogi sisavci evolucijom izgubili. No to što je kod nekih vrsta razvijen bez da je ikad poslije nestao je upućivalo na zaključak da možda ipak onda ima neku funkciju. U spomenutoj studiji su došli do tog zaključka profesorica anatomije Heather Smith i njezin tim kada su proučavali evolucijsku povijest slijepog crijeva kod sisavaca.

U studiji se također pokušavalo saznati imaju li izvanjski faktori (prehrana, klima, područje gdje sisavac živi) povezanosti s tim hoće li neke vrste imati slijepo crijevo ili ne. Umjesto toga, saznali su da vrste sa slijepim crijevom imaju veće prosječne koncentracije limfnog tkiva koje je ključ u stvaranju imunološke reakcije u crijevu donjeg abdomena.

Upravo zbog toga što se prošlih godina saznalo da limfno tkivo poboljšava rast dobrih crijevnih bakterija, onda tako i crvuljak igra određenu ulogu u imunološkom sustavu – kao skladište za te dobre bakterije. U pitanju je i dalje jedna teorija, ali je svakako zanimljiva zato što nudi neko novo saznanje i možda svrhu postojanja tog enigmatičnog organa.

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Neuroznanost

Neuroplastičnost, fascinantna sposobnost našeg mozga da se mijenja i prilagođava tijekom cijelog života, temelj je na kojem počiva naša sposobnost učenja, prilagodbe i oporavka....