Smanjeni protok krvi u mozgu povezan je s usporenim hodom i čestim padovima u starijih ljudi, navodi nova studija koju je objavio Institut for Aging Research of Hebrew Seniorlife.
Padovi starijih osoba vode do smrtnog ishoda ili do povreda čije je liječenje skupo i dugotrajno. Svake godine padne gotovo 1.8 milijuna starijih Amerikanaca, što rezultira smrću njih 16 000. U velikom postotku ostalih dolazi do povreda za čije se liječenje potroši oko 20 milijardi dolara. Rezultati ovog ispitivanja su objavljeni u časopisu Neurology, u broju od 18. svibnja 2010. godine.
Ispitanici za ovu studiju regrutirani su iz starije populacije okupljene u MOBILIZE Boston Study koja se bavi problemima starije životne dobi poput poteškoća sa ravnotežom, umanjenom sposobnošću za samostalan život, rada na održavanju mentalnih sposobnosti i zainteresiranosti. Iz nje je, za potrebe ove studije, odabrano 420 ljudi u dobi višoj od 65 godina. Cilj ispitivanja je bio naći uzroke padova u starijih dobi, kako bi se mogle izbjeći teške posljedice. Za mjerenje protoka krvi u mozgu ispitanika korišten je ultrazvuk. Pri mjerenju protoka ispitanici su izvodili vježbe disanja. U sklopu ispitivanja je mjerena i brzina hoda starijih ispitanika. Starije osobe i / ili njihovi njegovatelji su vodili evidenciju padova zapisivanjem u kalendar tijekom 24-mjesečnog razdoblja.
Ispitivanje je pokazalo da je kod osoba s najslabijim protokom krvi u mozgu brzina kretanja najmanja, a učestalost padova najveća te iznosi u prosjeku 1.5 pad godišnje. U starih ispitanika s boljim protokom krvi kretanje je bilo brže, padovi rjeđi, što je iznosilo u prosjeku manje od jednom u godinu dana.
“Naša otkrića pokazuju da zbog promijenjena na krvnim žilama u mozgu starijih protok krvi slabi, što dovodi do poteškoća u gibanju i češćih padova u starijoj dobi”, kaže neurolog Farzaneh Sorond, istraživač s Institute for Aging Research i voditelj ove studije. “Promjene na krvnim žilama su dio procesa ljudskog starenja. Dok oko 85 posto šezdesetpetogodišnjaka zadržava nepromijenjen hod u dobi od 85 godina, to vrijedi za samo 18 posto starih ljudi. Abnormalnosti hoda dovode do padova u gotovo 30 posto starijih osoba.”
Dr. Sorond, profesor neurologije na Harvard Medical School, savjetuje svakodnevno vježbanje i regulaciju visokog krvnog tlaka lijekovima radi poboljšanja protoka krvi kroz mozak čime se može smanjiti rizik od pada. “Sada znamo uzrok usporena hoda i učestalog padanja u starijoj dobi, ali ostaje pitanje na koji način izbjeći poteškoće koje iz toga slijede”, kaže glavni autor A. Lewis Lipsitz, voditelj Institute for Aging Research i vodeći stručnjak u ovom području. Sredstva potrebna za istraživanje autorima Lipsitz i Sorond je dodijelila Nacional Institute on Aging, a donacija dr. Fatemeh Khosroshahi bolnicama Brigham i Women`s Hospital.
Za potpunije razumijevanje moždane cirkulacije, sporog hoda u staračkoj dobi i čestog padanja bit će potrebno nastaviti s istraživanjima. “Međutim, mi već danas trebamo praktična rješenja za sprečavanje njihovih posljedica”, kaže dr. Sorond. ” Rješenja vidim u pronalasku biljega koji će moći otkriti poremećaj u radu krvnih žila u mozgu već u ranoj fazi. To bi omogućilo identificiranju osoba sa povećanim rizikom od padanja i mogućeg loma, što bi bio korak u prevenciji događaja koji nose teške posljedice u starijih ljudi.”
Prema stručnom izvješću Centars for Disease Control and Prevention, više od trećine ljudi u SAD-u starijih od 65 godina doživi pad svake godine. Trideset posto tih bolesnika zadobije pritom umjerene do teške ozljede poput loma kuka i traumatskih ozljeda mozga. Stručnjaci kažu da već danas možemo poraditi na uklanjanju barem nekih uzroka padova, radom na jačanju mišića, nošenjem odgovarajuće obuće, te regulacijom krvnog tlaka.
Izvor: Hebrew SeniorLife Institute for Aging Research
