Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Znanost

Smijemo li vjerovati svemu što pročitamo o paucima?

Foto: Canva

Nije tajna da Internet i društveni mediji potiču neobuzdano širenje kako gomile korisnih informacija tako i dezinformacija iz svih područja života. Međunarodni istraživački tim u kojem su sudjelovali i hrvatski istraživači s Instituta Ruđer Bošković (IRB) te Hrvatskog biospeleološkog društva zanimalo je kako se ovaj fenomen primjenjuje na vijesti o paucima. Rezultati su i u ovom slučaju pokazali da ne smijemo slijepo vjerovati svemu što možemo pročitati na Internetu o ovim osmonožnim člankonošcima te da uvijek moramo uzeti u obzir kredibilitet izvora.

Živimo u razdoblju brzog protoka nevjerojatne količine informacija. Digitalna infrastruktura koja nas povezuje i omogućava ovakav protok informacija često uzrokuje nuspojavu pojačanog širenja dezinformacija. Ovaj problem zaokuplja globalnu pažnju, s obzirom na sve učestalije dokaze koji potvrđuju da dezinformacije ometaju demokratske procese i potkopaju kolektivne, argumentirane i znanstveno utemeljene odgovore na globalne ekološke i zdravstvene krize.

U ovakvom sve zagađenijem informacijskom ekosustavu izuzetno je važno istražiti i razumjeti te potom pravovremeno adresirati sve čimbenike koji doprinose stvaranju i širenju dezinformacija.

Pauci su životinje kojih se mnogi ljudi plaše stoga su idealan model za proučavanje procesa širenja dezinformacija. Naime, uspješno širenje online dezinformacija dokazano je povezano s kognitivnom prisutnošću kvazi-univerzalnih podražaja koji kod ljudi bude emocije poput gađenja i straha, te za koje postoji prihvatljivo evolucijsko objašnjenje. Pauci se savršeno uklapaju u ovu shemu i stoga je za očekivati da će više dezinformacija i senzacionalizma biti povezano sa sadržajem o paucima u usporedbi s drugim temama.

Međunarodni tim znanstvenika obradio je 5348 novinskih članaka iz 81 zemlje diljem svijeta, napisana na 40 različitih jezika. Novinski članci objavljeni su u razdoblju od 2010. do 2020. godine, a obuhvaćali su objave o interakcijama između pauka i čovjeka, priče o susretima pauka i čovjeka te ugrizima.

”Otkrili smo da je 47 posto članaka sadržavalo pogrešne informacije, te da je čak 43 posto članaka imalo izrazito senzacionalistički ton. Štoviše, pokazali smo da je upravo senzacionalizam ključni čimbenik koji leži u pozadini širenja dezinformacija kad je riječ o objavama o paucima,” navodi dr. sc. Martina Pavlek, znanstvena suradnica u Laboratoriju za nekodirajuće DNA na IRB-u, koja je sudjelovala u istraživanju.

Istraživanje je potvrdilo da razina senzacionalizma i dezinformacija opadaju u slučajevima kad novinari za svoj članak konzultiraju stručnjaka za paukove, a ne liječnika ili stručnjaka iz nekog drugog područja, npr. stručnjaka za neku drugu grupu životinja. Povrh toga, podaci koje su znanstvenici prikupili ukazali su na važnost istinitog izvještavanja medija na lokalnoj razini, s obzirom na činjenicu da se priče iz malih sredina jako brzo plasiraju na međunarodnu razinu, kao što je to bio slučaj s pričom o farmeru kojeg je ugrizao pauk u nekom zabačenom selu u Australiji. Ova priča objavljena je u lokalnim medijima, a vrlo brzo postigla je međunarodni interes.

Ovaj slučaj ukazuje na to da bi poboljšanje kvalitete informacija plasiranih u lokalnim medijima moglo pozitivno utjecati na daljnje širenje vijesti kroz globalnu informacijsku mrežu.

Povrh toga, širenje dezinformacija o paucima ima brojne implikacije u stvarnom svijetu. Neki značajni slučajevi doveli su do zatvaranja škola zbog alarmantnih odgovora na “invaziju” lažnih crnih udovica. Poznat je i slučaj kada je čovjek zapalio svoju kuću u nastojanju da se riješi (bezopasne) paukove mrežu iz svog dvorišta. Ton i kvaliteta vijesti o paucima oblikuju percepciju i sliku paukova u javnosti, s brojnim te često ozbiljnim implikacijama za nas i za očuvanje ovih vrsta.

U daljnjim istraživanjima znanstvenici će analizirati kako su nekvalitetne informacije o paucima povezane s razvojem arahnofobičnih osjećaja u populaciji. Također, istražit će kako razlike u kulturološkim, društvenim i drugim čimbenicima utječu na razlike u načinu predstavljanja paukova u javnosti te kako utječu na način na koji se o njima govori u različitim zemljama i regijama.

Izvor: IRB

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Možda će vas zanimati

Znanost

Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB), u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Hamburgu i Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, izradili su globalnu...

Biologija

Multidisciplinaran tim predvođen znanstvenicima s Instituta Ruđer Bošković (IRB)istraživao je jedan specifičan bakterijski enzim za koji se do sada smatralo da ima ograničenu industrijsku...

Znanost

Znanstvenici Laboratorija za molekularnu neuropsihijatriju objavili su rezultate studije koja upućuje na značajnu povezanost niže koncentracije moždanog neurotrofnog čimbenika (BDNF-a) s kognitivnom propadanjem u osoba koje...

Tehnologija

Tim predvođen istraživačima s Instituta Ruđer Bošković (IRB) razvio je novi materijal poboljšanih svojstava za primjenu u litij-ionskim baterijama. Novi materijal razvijen je na...

Oglašavanje