Do 2050. godine smeće u oceanu će nadvladati ribu, a preko 5,25 trilijuna komada plastičnog otpada već se nalazi u svjetskim morima. Statistike su prilično šokantne, no ništa ne govori glasnije nego kad tu stvarnost vidite sami.
Ove šokantne fotografije snimila je fotografkinja Caroline Power između otoka Roatan i Cayos Cochinos, s obale Hondurasa. Fotografije su nastale krajem rujna i početkom listopada 2017.
Otpad ima tendenciju da se okuplja oko morskih tokova i linija gdje pritječu dvije struje u oceanu. Morske struje učinkovito okupljaju morske otpatke i plastično onečišćenje dok u konačnici ne budu zarobljeni određenim strujama.
Povećanje onečišćenja nema nikakve veze s nedavnim nizom brutalnih uragana na Karibima, kaže Power. Zapravo, problem se događa već nekoliko godina.
„Nažalost, to postaje sve uobičajenije. Živjela sam na otoku Roatan 11 godina, rekla je Power za IFLScience u e-mailu. „Problem smeća pogoršao se u posljednjih 5 do 7 godina. Nekad su tu bile smeđe alge, s nešto plastike i stiropora. Sada, u određenim periodima godine, ta su područja gotovo u potpunosti prekrivena smećem.“
Rješenje nije jednostavno. Potrebne su ogromne promjene načina na koji konzumiramo i živimo, što se može postići samo kroz široke političke odluke i velika infrastrukturna poboljšanja.
No, moguće je i da pojedinac napravi nešto za promjenu. Recikliranje je najočitiji korak, ali još je važnije smanjiti uporabu plastike na prvom mjestu, primjerice izbjegavanjem stiropornih pakiranja, i osobnog ponovnog korištenja plastike koliko god je to moguće, primjerice tako da sami nosite svoje vrećice za kupovinu u dućan.
„Čak i kad bi 1 posto ljudi koji ovo vide promislio o svojoj uporabi plastike, to bi bio veliki korak naprijed“, dodala je Power. „Roatan nije usamljen u našoj bitki s oceanskim otpadom. To je problem s kojim se susreće svaka obala, more i ocean.“
„Svaka osoba u svakoj zemlji odgovorna je za našu svjetsku krizu otpada.“

Drago Majetić
10 studenoga, 2017 u 8:40 am
Vlast diže cijenu duhanu a plastika nas guši.
Dušan Zjača
10 studenoga, 2017 u 8:45 am
Ana Tomljanovic
Ana Tomljanovic
10 studenoga, 2017 u 8:49 am
Iiii? Sad mi vjerujes
Vedrana Pleslic
10 studenoga, 2017 u 10:39 am
A sto to ne pocme se vaditi vanka
Ivica Tkalcec
10 studenoga, 2017 u 8:56 am
S time da zbog novih zakona EU .. se kolicina plasticnog otpada dize za 300-400 % … bzvz ..
Alem Bahtic
10 studenoga, 2017 u 9:36 am
Otkud taj otpad u moru i ko ga tamo baca????
Damir No Bicanic
10 studenoga, 2017 u 10:04 am
Evo zbog čega raste nivo mora, rijeka, oceana;))))) milijarde tona otpada
Selver Burekovic
10 studenoga, 2017 u 10:50 am
Otpad baca otpad….Ljudsku rod treba iskorijeniti.Unistavamo sve cega se dotaknemo
Neda Stupavsky
10 studenoga, 2017 u 12:06 pm
Planetu zemlji bi bilo bolje bez ljudske rase!
Tajana Milica
10 studenoga, 2017 u 2:25 pm
Pravo bogatstvo za nase umirovljenike
Jorgos Jorgovan Micarev
10 studenoga, 2017 u 4:23 pm
A sta ne pokupe to?
vlado
14 studenoga, 2017 u 5:28 pm
zato jer su lijeni