Jedno istraživanje sugerira da su sinovi starijih očeva inteligentniji, više usredotočeni na svoje interese i manje zabrinuti za prilagodbu, sve osobine koje se obično vide u „geekovima“.
Dok su prethodna istraživanja pokazala da djeca starijih očeva imaju veći rizik od nekih negativnih ishoda, uključujući autizam i shizofreniju, ova nova studija sugerira da muška djeca starijih očeva mogu imati određene prednosti nad svojim vršnjacima u obrazovanju i karijeri.
Znanstvenici s King’s College London su zajedno sa stručnjacima za autizam Medicinskog fakulteta Icahn iz američkog Mount Sinai prikupili bihevioralne i kognitivne podatke od 15 tisuća dječaka blizanaca u Velikoj Britaniji.
Kad su blizanci navršili 12 godina ispunjavali su online testove koji su mjerili “geek” osobine, uključujući neverbalni IQ, snažan fokus na područje interesa i razine socijalne povučenosti.
Roditelji su također ispitivani brine li njihovo dijete o tome kako ga vršnjaci percipiraju i imaju li bilo kakve interese koji zauzimaju većinu njihovog vremena. Koristeći ove informacije znanstvenici su izračunali svojevrsni indeks geekova.
Sveukupno, veće rezultate u geek indeksu postigli su sinovi starijih očeva. Za one s očevima u dobi od 25 godina ili manje prosječna ocjena bila je 39,6. Za dječake s očevima u dobi između 35 i 44 godine rezultat je porastao na 41, a oni koji su imali očeve s 50 i više godina skočili su na 57.
Kako su blizanci rasli, znanstvenici su pratili njihov školski uspjeh i pronašli su da je onima s očevima u dobi od 50 i više – 32 posto vjerojatnije da će postići najvišu ocjenu, osobito u STEM predmetima (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika).
Znanstvenici su izračunali da je 57 posto bodova geek indeksa naslijeđeno, što upućuje na to da DNA i okoliš igraju gotovo jednaku ulogu u tome kako netko ispada “geeky”.
Razlozi međusobne povezanosti kriju se u muškarcima usredotočenima na karijeru kojima treba dulje vremena da započnu obitelj, mutacijama u starijoj spermi ili starijim očevima koji imaju bolji socioekonomski status od mlađih pa njihova djeca imaju pristup boljem obrazovanju ili većim mogućnostima.
Iako ih znanstvenici nisu mogli izravno izmjeriti, pretpostavljaju da se neki geni za „geekiness“ i autizam preklapaju i da su ti geni vjerojatno prisutni kod starijih očeva.
Dr. Magdalena Janecka je dodala: “Kada se dijete rodi samo s nekim od tih gena vjerojatnije je da će uspjeti u školi. Međutim, s većom dozom ovih gena, kada postoje drugi čimbenici rizika, oni mogu završiti s većom predispozicijom za autizam.“
