Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Klima

Što bi bilo s našim gradovima na moru da se otopi sav led?

Procjene su da bi se razina mora podigla za 60-ak metara kad bi se otopio led u oceanima, no ovo je projekcija za koju bi trebalo proći i nekoliko tisućljeća.

Razine mora su u rastu, a znanstvenici su ranije potvrdili kako je otapanje leda nezaustavljivo. Predviđa se da bi do 2050. godine na Arktiku mogli imati ljeta bez leda, a ako se otopi sav led, razine oceana mogle bi narasti za 60-ak metara. No, ovdje se može raditi o tisućama godina, dok realne projekcije navode kako bi do kraja stoljeća razina mora mogla rasti od 30 cm do najviše jednog metra.

Što bi otapanje leda značilo za Europu i obalna područja na kojima žive milijuni ljudi pokazuje animirana infografika na dnu teksta.

Na jugoistoku Europe more bi se prelilo u Crno more i Kaspijsko jezero te bi potopilo Odessu i Istanbul, a Jadran bi se proširio prema sjeveru i izbrisao Veneciju, ali i hrvatski obalni gradovi sigurno ne bi bili pošteđeni.

– Ako se gleda realni scenarij do kraja stoljeća, poplavama su najviše izloženi zaleđe Zadra i delta Neretve – rekao nam je Mirko Prlić iz Zavoda za Geofiziku PMF-a. Dodao je pak da ova projekcija od 60 metara nije trenutno realan scenarij kad se govori o tako dugom razdoblju jer Zemlju bi jednako tako moglo zahvatiti i novo ledeno doba…

Na zapadnoj obali Italije, rast razine mora bi pogodio Rim, ali more bi progutalo Marseille, Barcelonu.

Baltik bi na sjeveru Europe potopio St. Peterburg te Helsinki, a kako je pola Nizozemske već ispod razine mora ova bi zemlja mogla ostati samo povijesni podatak, zajedno s Danskom. Stockholm, Kopenhagen i Amsterdam također su gradovi koji bi završili pod morem, a poplave bi zahvatile i najmnogoljudnije dijelove Velike Britanije poput Londona.

U svakom slučaju, nastavimo li ovim smjerom stotine milijuna ljudi koje žive na europskim obalama morat će u budućnosti migrirati u unutrašnjost kontinenta, a more će izbrisati neke od najstarijih gradova na kontinentu.

Možda će vas zanimati

Ekologija i okoliš

Ekosustavi s velikom bioraznolikosti produktivniji su i stabilniji u godišnjim fluktuacijama okolišnih uvjeta nego oni koji imaju malu bioraznolikost vrsta. Ovo su ključni rezultati...

Biljke i životinje

Uživajmo dok možemo.

Klima

Zapad SAD-a, koji postaje sve suši, zahvaćen je razarajućim požarima, dok se istok bori s problemom obilnih padalina, povremeno i uraganima, što u drugim...

Klima

Najcrnji scenarij emisija ugljičnog dioksida u ovom stoljeću, koji bi povećao globalnu temperaturu za 6 stupnjeva Celzija, sve je manje vjerojatan, napisala je skupina znanstvenika u...