Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Znanost za početnike

Što je dijamant i kako nastaje?

Foto: Pixabay

Dijamant se smatra jednim od najljepših dragulja na svijetu, a mnoge ga žene imaju kao dio omiljenog komada nakita. One koje ga nemaju, maštaju o tome da ga imaju. Žene su poznate ljubiteljice dijamantnog nakita, a među njima je najpoznatija poznata američka ikona, glumica Marilyn Monroe koja je uvijek tvrdila da su dijamanti “ženini najbolji prijatelji”.

Ali što je zapravo dijamant, kako nastaje i zašto je omiljen pročitajte u nastavku teksta.

Dijamant – dragulj koji nastaje u ekstremnim uvjetima 

Dijamanti se formiraju duboko ispod Zemljine površina, na udaljenosti od oko 160 km ispod površine Zemlje. Na toj se dubini nalaze idealni uvjeti za nastanak dijamanata, a to su temperature iznad 1000 stupnjeva Celzijevih i pritisak od 300 tisuća kilograma  po m2. Upravo takvi ekstremni uvjeti su idealni za nastajanje grafita, kristalne modifikacije ugljika, koji inače ima heksagonalnu strukturu, ali ona se pod velikim pritiskom mijenja u trokutnu koju imaju dijamanti.

Kako je čovjek uopće došao do dijamanata, ako nastaju toliko duboko ispod površine zemlje? Ovo možemo zahvaliti majci prirodi jer upravo se njenim djelovanjem dijamanti pokreću prema zemljinoj površini, sve do trenutka dok ne dođu do površine. U ta djelovanja ubrajamo erupcije podzemnih vulkana koji dijamante iz dubine donose na površinu.

Dijamanti se, baš kao i sve druge vrste ruda, iskopavaju u rudnicima dijamanata, a proces iskapanja dijamanata je prilično skup i zahtijeva mnogo ulaganja. Iako su tehnologija i znanost prilično napredovale, još uvijek nije osmišljen način koji bi olakšao rudarenje dijamanta tako da je taj proces još uvijek prilično spor i zahtjevan.

Koji su najčešći načini rudarenja dijamanata?

Najveća nalazišta dijamanata se nalaze u Africi, južnoj Americi, Rusiji i Australiji.

Dijamantske žile – nakon što se neka lokacija potvrdi kao mjesto u kojem se nalazi dijamantna žila i stručnjak procijeni da će iskapanje na tom mjestu biti dovoljno profitabilno, na teren izlaze strojevi koji će sirovu stijenu i zemlju iskopati i transportirati u posebne pogone gdje će se ruda obrađivati vrlo pažljivo, i iz koje će se tada izdvojiti svi dijamanti. Ovo se obavlja prosijavanjem mnogo tona zemlje, a ponekad se u dvije-tri tone pronađe dijamant koji je vrijedan tek jedan karat. 

Nakon što su odvojeni od zemlje, sirovi se dijamanti moraju sortirati po svojoj kvaliteti, a nakon toga se prodaju dalje. 

Aluvijalno rudarenje dijamanata – dijamanti koji dolaze na površinu ne moraju stići tamo samo u rudnike već ih se može pronaći i u vodi, pa se tako dijamanti mogu pronaći i u podzemnim vodama, rijekama i potocima. 

Tko i kako brusi dijamante?

Brušenje dijamanata je vrlo težak posao koji zahtijeva odlično znanje i pedantnost pa je riječ o vrlo ekskluzivnom poslu. Za brušenje je potrebna vrhunska oprema i alati kako bi krajnji rezultat bio što savršeniji. Također je potrebno mnogo truda i vremena što znači da je svaki dijamant još vredniji. 

Prvo što je potrebno znati o dijamantima jest da veći dijamant ne mora biti bolji ili skuplji jer vrijednost dijamanata nije u njegovoj veličini već u čitavom nizu drugih stvari: čistoći, obradi i slično.

Svaki se dijamant klasificira pomoću četiri ključna faktora: masi, jasnoći, boji i načinu brušenja. 

Težina dijamanta se mjeri u karatima, a dijamant od jednog karata težak je 0,2 g.

Dijamanti imaju različita imena, a ona ovise o načinu brušenja. Najpopularniji oblik brušenja dobio je ime od talijanske riječi “brillare”, što znači sjajiti se, a svi ga znamo po njegovom imenu briljant. Ime je dobio potpuno zasluženo jer je riječ o dijamantu koji prilikom pomicanja stvara prekrasnu igru svjetlosti kojoj je teško odoljeti. Stoga su dijamant i briljant ista stvar, samo je briljant drugačije brušen.

Koji su dijamanti najpoznatiji na svijetu?

Cullinan I i Cullinan II – Star of Africa

Davne 1905. godine, dijamant Cullinan I pronađen je u Južnoafričkoj Republici, a ubrzo je pronašao i svog vlasnika, kralja Edvarda VII. Svoje ime je dobio po vlasniku rudnika, a nakon što je stigao u Englesku, njegov današnji oblik dali su mu jedni od najpoznatijih majstora za obrađivanje dijamanata – obitelj Asscher iz Nizozemske. 

Danas su Cullinan I i Cullinan II ponosni dio žezla i imperijalne krune britanske kraljevske obitelji. Oba se dijamanta daju izvaditi iz njihovih mjesta te složiti u broš, koji i danas često nosi kraljica Elizabeta.

Lesedi La Rona

Drugi po veličini dijamant na svijetu pronađen je 2015. godine u Bocvani i teži 1109 karata. Kupljen je 2017. godine po cijeni od fantastičnih 53 milijuna dolara, a kupio ga je Laurence Graff. Čovjek poznat po neutaživoj želji prema dijamantima. 

Iako su mnogi smatrali da se tako veliki dijamant neće moći izbrusiti u jednom komadu već da će puknuti prilikom obrade, Graff je tvrdio suprotno i usprkos svim protivljenjima godinama je brusio dijamant uz pomoć svog tima i softvera. Uspio je proizvesti dijamant težine 302 karata, a koji se smatra najvećim dijamantom najveće boje i najveće čistoće na svijetu. 

Također je stvoren sestrinski dijamant nazvan Infinity Diamond, a on je težak 158 karata i posebno je impresivan jer je stvoren u obliku srca. Ovaj se dijamant nalazi na Twombly tijari u vlasništvu Laurencea Graffa. 

Hope ili Wittelsbach 

Tamnoplavi dijamant težak 112 karata pronađen u Indiji obiteljski je dijamant kuće Wittelsbach, a trenutno se nalazi u Smithsonian Institutu u Washingtonu. Riječ je o iznimno rijetkom dijamantu jer se plavi dijamanti nalaze u omjeru jedan od milijun. 

Prati ga iznimno loša reputacija jer su svi njegovi vlasnici doživjeli zlu kob. Prvo je bio u vlasništvu Luja XVI i Marije Antoanete, a oboje su smaknuti na giljotini. Zatim je prešao u ruke Jacquesa Coleta, koji ga je kupio i nedugo nakon toga izvršio samoubojstvo. Princ Kanitovski bio je ruski princ i sljedeći vlasnik dijamanta, a koji je umro u ruskoj revoluciji. Jedan od kasnijih vlasnika umro je bizarnom smrću tako da su ga rastrgali bijesni psi. 

Ovaj je dijamant ukraden više puta, izgubljen i ponovno pronalažen. Nakon što je stigao u posjed poznatog američkog draguljara Harryja Winstona postao je dio ogrlice koja se nalazi u muzeju Smithsonian. 

Regent

Ovo je još jedan dijamant kojeg prati vrlo loša reputacija. Pronađen je u Indiji početkom 20. stoljeća, a bio je ugrađen u krunu Louisa XV. i mač Napoleona Bonapartea. Danas se nalazi u Louvreu.

Koh-I-Noor

Jedan od najpoznatijih dijamanata na svijetu danas se nalazi na vrhu krune kraljice Viktorije, a njegova je prošlost protkana raznim legendama, od kojih neke govore da kamen datira iz vremena prije Krista.

Što je krvavi dijamant?

Krvavi dijamant je termin koji se koristi za opisivanje dijamanata koji se vade u ratnim zonama i čijom se prodajom financiraju loši režimi i diktatori. Također opisuje izrabljivanje kopača dijamanata koji ih vade prisilno, pod prijetnjama oružjem. 

Krvavi dijamanti se iskapaju u Africi, a sve vezano uz njih možete otkriti gledanjem filma Krvavi dijamant, redatelja Eda Zwicka s Leonardom DiCapriom i Jennifer Connelly u glavnim ulogama. 

Jeste li znali…

  • Da je riječ „karat“ nastala od grčke riječi “kreation” što u prijevodu znači rogač, jer se vrijednost dijamanata ranije mjerila sjemenkama rogača koje su uvijek imale postojanu težinu
  • Da su najmanji dijamanti bili teški 100 karata, a najveći je imao 3000 karata. 
  • Da je dijamant „Hope“ koji se nalazi u muzeju Smithsonian u Washingtonu drugi po redu najgledaniji eksponat na svijetu, nakon Mona Lise iz Louvrea
  • Da se od sve količine iskopanih dijamanta 80 % koristi u industrijske svrhe jer je vrlo oštar i nesalomljiv, a tek 20 % je dovoljno dobro za izradu nakita
  • Da riječ dijamant dolazi iz grčkog jezika u kojemu riječ „adamas“ znači nesalomljiv
  • Da se 40% do 70% nakita izgubi u procesu brušenja i rezanja kod izrade dijamanta za nakit
  • Da su bezbojni dijamanti vrjedniji od obojenih
  • Da je u industriji dijamanata u svijetu zaposleno čak 10 milijuna ljudi 
  • Da su najrjeđi dijamanti u prirodi plavi, crveni, ružičasti i zeleni dijamant
Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Možda će vas zanimati

Saudijska Arabija se obavezuje da će smanjiti svoj utjecaj na okoliš, iako se planirani vremenski okvir neće svidjeti kritičarima. Prestolonasljednik Mohammed bin Salam i...

Biologija

Jedna od neposrednih tema konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama bio je ciklus ugljika, odnosno rast koncentracije stakleničkih plinova te njihov utjecaj na klimatsku...

Fizika i Kemija

Dijamanti bi mogli trajati vječno, ali to ne znači da im treba vječnost da bi nastali. To potvrđuju australski znanstvenici koji u svojim laboratorijima...

Geolozi u Kanadi otkrili su da je drevni kontinent, poznat kao Sjevernoatlantski kraton, bio za 10 posto veći od ranije procijenjenog, pokazala je najnovija...

Oglašavanje