„Iskrivljena šuma“ pored grada Gryfino poznata je po svojim zakrivljenim stablima. Iako postoje mnoge teorije koje su pokušale objasniti ovaj fenomen, pravi je razlog još uvijek nepoznat.
U ovoj se šumi nalazi oko 400 borova koji rastu zakrivljeni pod kutom od 90 stupnjeva, a kod većine to zakrivljenje je usmjereno prema sjeveru. Još čudnije je da je Zakrivljena šuma okružena još većom šumom u kojoj stabla rastu ravno. Procjenjuje se da su stabla zasađena 1930-ih godina i da su bila stara između 7 i 10 godina kad ih je zadesila nepoznata sila koja je uzrokovala njihovu zakrivljenost.
Što je uzrokovalo ovakav zakrivljeni rast stabala? Vremenski uvjeti? Rat? Vanzemaljci? Ovo su neki od dosadašnjih objašnjenja.
Neki smatraju da fluktuacije u gravitaciji ili jedinstveno gravitacijsko povlačenje u ovom području mogu biti razlog, no ne postoje nikakvi dokazi koji bi poduprli ovu bizarnu teoriju. Gravitacija predmete povlači prema dolje, a ne na stranu.
Nešto vjerojatnija, no i dalje poprilično nevjerojatna teorija kaže da su velike količine snijega izravnavale stabla kroz dulji vremenski period dok su još bila mlada. To bi, zajedno s dugim otapanjem snijega u proljeće, moglo oblikovati stabla kad bi postojao debeli sloj snijega na vrhu stabla dok su ona rasla u visinu. No i to je vrlo upitan scenarij jer stabla u okolnoj šumi rastu savršeno normalno. Bilo bi vrlo neobično da sniježne oluje utječu samo na jedan dio šume, a na drugi ne.
Jedno od popularnijih objašnjenja ovog fenomena je da su tijekom invazije na Poljsku u Drugom svjetskom ratu neprijateljski tenkovi prolazili kroz tu šumu i sravnili mlada stabla sa zemljom. Stabla su ponovno narasla, ali iskrivljena. No opet se postavlja pitanje zašto je iskrivljen samo jedan mali dio šume? Dok se vrijeme poklapa jer su stabla zasađena za vrijeme Drugog svjetskog rata, poprilično je nevjerojatno da su stabla uopće preživjela teške tenkove koji su prošli preko njih.
Zadnji uzrok koji se navodi je i najdosadniji, a prema njemu, ova zakrivljenost stabala rezultat je čovjekova djelovanja. Ovo objašnjenje ima smisla jer su sva zakrivljena stabla gotovo identična. Tijekom 30-ih godina 20. stoljeća, lokalni farmeri sadili su stabla, oblikovali ih i koristili za, primjerice, izradu namještaja ili brodova. Dio teksta iz djela „Wooden Vessel Ship Construction“ podupire ovu ideju.
„Hrastovi iz sjevernih dijelova Europe bili su dobri za izgradnju ravnih dugih dasaka, no kvrgavi engleski Hedgerow hrast bio je najbolji za osnaživanje broda i njegovu unutrašnjost. Stabla su se namjerno savijala različitim procesima kako bi se mogla iskoristiti kao građevni materijal. Ovakvo iskrivljeno drvo nazivalo se „kompasnim.“
Invazija na Poljsku tijekom Drugog svjetskog rata najvjerojatnije je prekinula ovu praksu i onemogućila farmere da završe posao izgradnje pa su ovakva zakrivljena stabla ostala neiskorištena.
Gradić Gryfino bio je uništen tijekom rata i nije ponovno obnovljen sve do 1970-ih godina kada je na tom području izgrađena elektrana, a ova bi činjenica mogla objasniti zašto nitko od sadašnjih stanovnika ne zna razlog koji stoji iza zakrivljenosti ovih stabala.
Nitko ne može zasigurno tvrditi što je uzrokovalo neobičan oblik ovih stabala jer nema svjedoka koji su živjeli blizu šume dok su stabla rasla, no zadnje objašnjenje se ipak čini najvjerojatnijim.
Izvor: IFLS
