Abrazija je jedan od mnogih geomorfoloških procesa koji se odvijaju na zemljinoj površini, a koji uvelike utječu na njen izgled. Riječ je o geomorfološkom procesu koji je pod izravnim utjecajem morskih valova, struja i mijena, a koji se odvija na obalama oceana, mora i jezera te je zbog toga jedan od najznačajnijih geomorfoloških procesa na svijetu. Najjednostavnije rečeno, abrazija je proces koji mijenja izgled obale kroz djelovanje valova. Ona je mehaničko struganje površine stijena trenjem stijena i čestica koje valovi nose sa sobom.
Abrazija je proces koji nastaje kao posljedica djelovanja valova, ali i vjetra, ledenjaka i gravitacije.
Tim procesom nastaju novi reljefni oblici koje nazivamo abrazivni oblici reljefa. Njihova je osnovna podjela na erozivne i akumulativne oblike pri čemu su erozivni oblici oni koji nastaju na strmim obalama, dok su akumulativni oni oblici koji nastaju na niskim obalama.
Jačina promjene obale pod utjecajem abrazije u mnogočemu ovisi o sastavu stijena i izgledu prvobitnog reljefa. Sastav stijena je jako važan faktor jer upravo on direktno utječe na otpornost stijena na trošenje i eroziju.
Abrazivni oblici kao posljedica abrazije
Svi abrazivni oblici koji nastaju na obali direktna su posljedica mehaničkog djelovanja valova u svakoj formi, a ta rušilačka snaga valova nije jedini faktor mijenjanja obale. Velik dio erozije nastaje i udaranjem raznog kamenja, komadima stijena i sličnim materijalom koji se nalazi u vodi, a koje valovi nose prema stijenama i tako ih dodatno oštećuju.
Najbolji primjer jačine abrazije morskih valova je obala Yorkshirea u Engleskoj gdje se u 50 godina kopnena obala pomaknula čak 105 metara u korist mora.
Erozivni abrazivni oblici
Prvobitni reljef se zbog utjecaja abrazije mijenja i nastaju novi oblici. Ako govorimo o erozivnim abrazivnim oblicima tada zapravo govorimo o valnim potkapinama, klifovima i abrazijskim terasama, što su sve reljefni oblici nastali erozivnim djelovanjem na stijene.
Erozivni reljefni oblici nastali su djelovanjem destruktivnih valova koji imaju veliku energiju i koji udaranjem u obalu poplavljuju, a odlaskom odnose dio materijala natrag u more.
Valna potkapina nastaje kao posljedica jako intenzivnog udaranja valova koje uzrokuje odvaljivanje komada stijena. Tada nastaje udubljenje u strmoj obali koje se nalazi na nivou vodene površine i izgleda kao polupećina. S obzirom na to da valovi i dalje djeluju na isto mjesto ta se valna potkapina kontinuirano produbljuje sve dok se stijene više nemaju na što naslanjati pa se ona ruši u more. Na taj način se stvaraju strmi klifovi, te se rušenjem stijena obala polagano pomiče unatrag. Klifovi koji nastaju na ovaj način mogu biti visoki i po nekoliko stotina metara.
Također, s obzirom na to da se na taj način valna potkapina povlači prema unatrag formira se i abrazijska terasa koja može biti jako široka, čak do nekoliko kilometara. Ona je bliže obali stjenovita, ali bliže moru je šljunkovita i pješčana. Njihova širina se nalazi u rasponu od stotinu metara do nekoliko kilometara.
Akumulativni abrazivni oblici
Ako pak govorimo o akumulativnim abrazivnim oblicima koji se javljaju na niskim obalama tada govorimo o sprudima, prevlakama i pješčanim plažama (koje se često nazivaju žalo). Riječ je o geografskim oblicima koji su nastali skupljanjem materijala duž obale, najčešće je riječ o sitnom šljunku i pijesku.
Akumulacijski oblici nastaju konstruktivnim djelovanjem valova koji su niže razine energije i imaju jači nagib pa sprječavaju da se materijal kojeg su donijeli na obalu vrati natrag u more s njihovim povratkom.
Pješčane plaže su niske pjeskovite obale koje su nastale taloženjem stjenovitih materijala uz obalu. Ako do taloženja dolazi paralelno s obalom i na maloj udaljenosti od nje tada nastaje sprud.
Ponekad se dogodi da valovi razaraju neki mali otok koji se nalazi blizu obale te nanose materijal ispred otoka, stvarajući sprud koja otok povezuje s obalom. Lijep primjer takvog geomorfološkog procesa je otok Sv. Stefan kod Budve.
Prevlake, koje se često zovu tombolo, stvaraju se iza malih otočića smještenih u blizini obale i postaju poveznica kopna i otoka, pretvarajući otok u poluotok. Njih uzrokuju valovi s pučine koji se udaraju s unutarnje strane otoka, okrenute obali, a pri tom sudaranju stvaraju gomile stjenovitog materijala koji postaje „veza“ kopna i mora.
Klimatske promjene i abrazija
Porast razine mora, uzrokovan klimatskim promjenama od kojih je na prvom mjestu porast temperature, ima veliki utjecaj na sve geomorfološke procese, pa tako i abraziju.
Upravo će taj porast razine mora povećati obalnu eroziju diljem svijeta što će imati iznimno velik utjecaj na izgled obala. Njihov će se izgled značajno promijeniti, osobito u nižim obalnim područjima.
