Washington je nedavno postao prva savezna država SAD-a koja je legalizirala kompostiranje ljudi.
Riječ je o mladoj i relativno novoj metodi pokapanja, tj. zbrinjavanja ostataka nakon smrti. Zagovornici te ideje smatraju da će se takvom “prirodnom organskom redukcijom”, po tijelu uštedjeti gotovo tona emisije ugljika, a “tekućom kremacijom” se proizvode tek četvrtina emisije ugljičnog dioksida u odnosu na uobičajenu kremaciju.
Dok je “tekuća kremacija” već dostupna u 8 američkih saveznih država, “organska redukcija” je novost.
Nastala je kao rezultat sedmogodišnjeg istraživanja poduzetnice Katrine Spade i grupe znanstvenika koju je angažirala kako bi dokazala da je zamisao o pretvaranju tijela u gnojivo sigurna i izvediva.
Najprije se tijelo pokojnika stavlja u čelični kontejner pun lucerne, drvene piljevine te slame. Njima se dodaju termofilne bakterije, s povremenim usisavanjem zraka kako bi se smjesa promiješala. Uz trajnu temperaturu od 5 Celzijevih stupnjeva događa se transformacija u tijeku 30 dana.
U slučaju da pokojnik ima neorganske dijelove tijela, poput primjerice umjetnog kuka, oni se skeniraju i recikliraju.
Na kraju procesa, bližnjima se daje zemlja sačinjena od pokojnikovih ostataka. Oni ju mogu koristiti pri sadnji cvijeća, povrća ili drveća.
Za proces je potrebno mjesec dana i proizvede se nešto manje od prostornog metra komposta.
Zasad se Katolička crkva se protivi i “tekućoj kremaciji” i “organskoj redukciji”, uz objašnjenje da zakon time ne poštuje pokojnike.
Proces ljudskog kompostiranja je već legalan u Švedskoj, dok su prirodni ukopi, gdje je pokojnik zakopan bez ili u biorazgradivom lijesu, legalni u Velikoj Britaniji.
