Mediteranski bazen jedno je od ranjivijih područja na klimatske promjene koje se globalno događaju. Hrvatska kao mediteranska zemlja stoga se mora na vrijeme pripremiti kako bi se prilagodila tim promjenama koje će imati velik utjecaj na način života na ovom području. A koje će posljedice imati klimatske promjene u Hrvatskoj i kako bi se na njih moglo odgovoriti daje Strategija prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070., koja je predstavljena prošli tjedan.
Taj je projekt vrijedan 770.000 eura i financiran je iz EU fondova, a u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike provela ga je u proteklih godinu i pol dana tvrtka Eptisa Adria, piše Večernji list.
U sklopu projekta izrađeno je klimatsko modeliranje do kraja 2070. godine na superračunalu VELEbit, vrijednom 521.145 eura. Manje oborina VELEbit je za područje cijele Hrvatske s pomoću klimatskih modela projicirao buduće stanje atmosfere. Superračunalo je, prema prezentaciji voditelja projektne skupine dr. Vladimira Kalinskog, izračunalo da će do 2070. u odnosu na razdoblje 1971. – 2000. srednja godišnja količina oborina biti u daljnjem trendu smanjenja, i to do pet posto u gotovo cijeloj Hrvatskoj. Pri tome će oborina biti manje u svim sezonama, a broj sušnih dana će se povećati. Bit će manje snijega, a doći će i do smanjenja površinskog otjecanja u cijeloj Hrvatskoj. Srednja temperatura zraka pak porast će od 1,5 do 2,2 Celzijeva stupnja u svim sezonama i u cijeloj Hrvatskoj.
Broj vrućih dana, s maksimalnom temperaturom iznad 30 stupnjeva Celzijevih, bit će veći do 12 dana u odnosu na referentno razdoblje. Povećat će se i broj toplih noći s temperaturom iznad 20 stupnjeva. Vlažnost zraka povećat će se cijele godine, dok će se vlažnost tla smanjiti. Srednja razina mora će porasti do kraja ovog stoljeća za 32 do 54 centimetara. A te će promjene dovesti smanjenja, primjerice, količine vode u vodotocima i na izvorištima, smanjit će se vodne zalihe u podzemlju kao i razina vode u jezerima. No zato će se povećati učestalost i intenzitet poplava i bujica. U poljoprivredi će pak nastati veća potreba za vodom za navodnjavanje zbog učestalih suša, a česte poplave smanjit će ili posve uništiti prinose. Povećat će se učestalost šumskih požara, čak i u kontinentalnom dijelu zemlje. U ribarstvu će se, primjerice, povećati brojnost stranih vrsta zbog porasta temperature mora.
Promjena klime dovest će do smanjenja proizvodnje električne energije u hidroelektranama zbog smanjenja protoka i suša, a povećat će se njezina potrošnja zbog povećane temperature zraka. Zbog visokih temperatura, povećanja UV zračenja i povećanja učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta obala će biti manje atraktivna turistima, ali će se povećati turistička atraktivnost unutrašnjosti zemlje. Toplinski otoci Nepovoljna klima povećat će smrtnost stanovništva, a dovest će i do promjene u epidemiologiji akutnih zaraznih bolesti.
Često i dugotrajno će biti nedostupna zdravstveno ispravna voda. Javljat će se epidemije i pandemije zbog utjecaja klimatskih promjena na način prijenosa bolesti. U naseljima će se stvarati toplinski otoci zbog povećanja broja vrućih dana, a naseljima će pak prijetiti poplave zbog veće učestalosti i intenziteta oborina u kratkom razdoblju. U obalnim urbanim sredinama suočavat će se s poplavama zbog ekstremnih oborina i podizanja razine more. Na prilagodbu ćemo potrošiti 3,68 milijardi eura Za prilagodbu klimatskim promjenama u Strategiji su predložene 82 mjere poput gradnje akumulacija za navodnjavanje, jačanja kapaciteta za protupožarnu zaštitu, jačanja kapaciteta akvakulture uzgojem novih vrsta riba.
Neke od predloženih mjera su i jačanje kapaciteta i osiguravanje poticajnog zakonskog okvira u svrhu povećanja kapaciteta obnovljivih izvora energije i distribuiranih izvora te jačanje otpornosti turističke infrastrukture na različite vremenske ekstreme. A u sljedeće 52 godine Hrvatska bi u prilagodbu klimatskim promjenama trebala uložiti 3,68 milijardi eura. Od tog iznosa samo 0,23 posto će ići iz državnog proračuna, a sve ostalo iz fondova EU. Prvi akcijski plan provodit će se od 2019. do 2023., a njegov ukupni trošak je 5,8 milijardi kuna, piše Večernji list.
