Diljem svijeta milijuni raznih ljudi rade noću bez da o tome ima puno službenih podataka. U jednoj novoj studiji sveučilišta Princeton između 7 i 15 posto radne snage industrijaliziranih zemalja je uključeno u nekakvu vrstu noćnog rada, i to unatoč dokazima o njegovom štetnom djelovanju na zdravlje čovjeka.
“Glavni problem je naš unutarnji biološki sat, a on je namješten na vanjski svijet, tj. na izlaganje ciklusima tame i svjetla”, navodi Russell Foster, stručnjak za probleme sa spavanjem i profesor na sveučilištu u Oxfordu. On objašnjava mehanizme djelovanja biološkog sata na ljude i tvrdi kako njegovo zanemarivanje aktivira stresni mehanizam. Stres onda povećava razinu šećera u krvi i krvni tlak,upravo zato što se organizam priprema odgovoriti na potencijalnu prijetnju “koja zapravo ne postoji – jer mi smo samo na poslu”, napominje Foster.
Povišena razina stresa može dovesti čak i do kardiovaskularnih bolesti ili metaboličkih abnormalnosti poput dijabetesa tipa 2. Stres također otežava rad imunološkog sustava, a to je dobar temelj za veće stope raka debelog crijeva ili raka dojke.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je klasificirala noćni rad kao mogući uzročnik raka. To su posljedice dugoročne naravi, ali nedostatak sna uzrokuje i one akutne. Najviše vidljiv je umor, zbog čega se informacije ne primaju na ispravan način, društvene signale se pogrešno interpretira te se gubi mogućnost empatije. Radnici u smjenama također pate i od srčanih problema koji su uzrokovani kontinuiranim radom koji je u sukobu s biološkim ritmovima.
Dodatno tome, kao što svaka osoba koja je radila noćne smjene zna, nakon njih nije posve lako maknuti prste od nezdrave hrane. Postoje studije koje kažu kako se konzumacija ugljikohidrata penje za 35 do 40 posto nakon samo 4 do 5 dana smanjenih sati noćnog sna zbog povećane razine hormona grelina koji je tu da regulira našu glad.
Upravo on nas čini gladnima i potiče na konzumaciju šećera i ugljikohidrata. “U konačnici, to baš nije pretjerano dobro za liniju ili stanja poput dijabetesa tipa 2,” dodao je Foster.
Osim sve češćih zdravstvenih pregleda, djelatnici koji moraju raditi noću bi zbog rizika od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkih poremećaja poput dijabetesa trebali nadohvat ruke imati nekakvu zdravu hranu, prije svega voće.
Marco Hafner s istraživačkog instituta Rand Europe tvrdi kako vlade sve više postaju svjesne tog velikog problema pa je tako Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD-u proglasio nedovoljno sna javnom zdravstvenom epidemijom.
Postoji, dakle, sve više svijesti o tome da je nedostatak sna javnozdravstveni problem.
